Ko Ho'o Angahala pe 'Oku ne Tautea'i Koe

 'Oku Tautea'i Kitautolu He'e Angahala

 Veesi Tefito  - Selemaia 2:19 - “’E tautea’i koe ‘e ho’o angahala ‘a’au, pea ‘e valoki’i koe ‘e ho’o fakaholomui: ko ia keke ‘ilo mo vakai, koe me’a kovi mo fakamamahi ‘a ho’o siaki ‘a Sihova koho ‘Otua, pea ‘oku ‘ikai teke manavahe kiate Ia ‘oku pehe ‘ehe Eiki ko Sihova ‘o e ngaahi kau tau…”

Tautea Mate 'e he Angahala e tangata

 Hanga He’e Kosipeli ‘o Talamai ‘oku Tautea Mate pe ‘oku Tautea’i pe kitautolu He’e Angahala
  • Loma 6:23 – He koe tokonaki ‘a e angahala koe mate ka koe me’a’ofa ‘a e ‘Otua koe mo’ui ta’engata..”
'Ikai ha Faikehekehe - ‘Oku ‘ikai ngata pe he talamai ‘ehe Folofola kuo tau fai angahala kotoa pe pea ‘ikai ke ‘iai ha faikehekehe
  • Loma 3:23 - “He ‘oku ‘ikai ha fai kehekehe he kuo tau fai angahala kotoa pe pea ‘oku ‘ikai ketau a’usia ‘a e hoifua ‘a e ‘Otua…”) ka kuo ne toe talamai heni (Loma 6:23) ko ia ‘oku fai angahala ‘e tautea mate
Koe fo’i tu’u fehangahangai mo’oni ‘eni.
  • ‘I he ongo fo'i veesi ko ‘eni ‘i he tafa’aki ‘e taha koe angahala moe tautea mate, pea ‘i he tafa’aki ‘e taha koe me’a’ofa ta’etotongi  ‘o e mo’ui ta’engata. 
  • Koe Mate ko ‘eni ‘oku ‘uhinga ia ki he Mate Fakalaumalie. Pea koe me’a ia na’e hoko ki he ‘uluaki ongo matu’a he’ena talangata’a ki he ‘Otua.
  • Fakafeta’i ki he Kosipeli ‘a Ene Pekia, Telio, Toetu’u ke hoko ‘a Sisu Kalaisi koe Hala Fakakavakava ketau kolosi ai mei he Mate Ta’engata ki he Mo’ui Ta’engata.
  • Fakatokanga’i ‘eni ko ia kotoa pe ‘oku mo’ui mavahe meia Sisu ‘oku Mate Fakalaumalie ia. Koe angahala koe angatu’u ki he ‘Otua pe ko ‘etau violate e lao ‘a e ‘Otua, pea kuo ‘osi fakahoko ‘ehe ‘Otua  ia ‘a e angahala mo hono totongi pe nunu’a koe MATE.

Tokonaki  (pe totongi ngaue) ‘o e angahala koe Mate."

  • Koe hiki fakaPilitania ‘o e ‘uhinga ‘o e  “totongi” ko e “Wages” ... Pe koe Wages of Sin is death.  Koe wages koe totongi ha’ate ngaue , kapau teu ngaue houa 40 ki he $10.00 koe totongi ‘eku tokonaki houa mo ‘eku ngaue ko ‘eku vahe pe wages koe $400.00
  • Pea ko ‘eku fai angahala pe angatu’u ki he ‘Otua, koe totongi ‘oku ‘omai ki he’eku angahala ko e Mate… “Koe tokonaki pe totongi ‘o e angahala koe mate..” (Loma 6:23). Tetau accountable kotoa ki he anghala pe angatu’u ki he ‘Otua.
  • ‘Oku toe lave kiai ‘a Selemaia 2:19 - “’E tautea’i koe ‘e ho’o angahala ‘a’au, pea ‘e valoki’i koe ‘e ho’o fakaholomui: ko ia keke ‘ilo mo vakai, koe me’a kovi mo fakamamahi ‘a ho’o siaki ‘a Sihova koho ‘Otua, pea ‘oku ‘ikai teke manavahe kiate Ia ‘oku pehe ‘ehe Eiki ko Sihova ‘o e ngaahi kau tau…”
  • ‘E tautea’i kitautolu ‘e he  angahala. Pea fakatokanga’i  ‘a e lau ko ‘eni ‘a Selemaia . Ko ‘etau angahala  koia tene tautea’i kitautolu ‘ikai koe ‘Otua. ‘I he falehopo koe fakamaau ‘oku ne tautea’i kitautolu ka koe lau ‘a e Folofola koe angahala ‘oku ne tautea’i  kitautolu pea koe fakamo’oni ia ‘a Selemaia
  • Me’apango ko e ako hala’i  he’e kau faifekau tokolahi ‘o  pehe ‘oku hange ‘a e ‘Otua ia ha fu’u ‘Otua fakamalohi pe Tikitato ‘oku ‘alu holo mo ha’ane fu’u uipi ‘o ta mo momosi kinautolu ‘oku fai angahala.  ‘Oku ‘ikai koe fakatata totonu ia ‘o e ‘Otua ‘o fakatatau ki he lau ‘a Sione he’ene Kosipeli: koe “‘Otua Ko ‘Ofa He na’a ne ‘ofa pehe ki mamani na’ane foaki ai hono ‘alo pele ke pekia koe ‘uhi ko ‘etau ngaahi angahala
  • Toe fakamanatu mai ‘e Paula he veesi ‘i ‘olunga (Loma 6:23) koe ‘etau tokonaki pe ‘e kitautolu pea koe totongi koe Mate.  ‘Uhinga mai ‘a Paula  ko ‘etau fai ki hotau loto,  pea koe fai ki hotau loto koe angahala moe mavahe mei he ‘Eiki. Pea koe kakato ‘etau tokonaki ki hotau loto koe mate he koe ‘uhinga ia ‘etau MATE he mo’ui ko ‘eni koe angahala.
  • Koe fakahinohino ‘a Sisu fekau’aki moe Natula ‘oe ‘Otua ‘Oku hange tofu pe ia ha Tamai mo hono foha na’e ‘alu hono foha ‘o fai hono loto pea situ’a mei he ‘ene Tamai kae kei ‘ofa pe mo tatali pe ‘ene Tamai kiate ia. Koe fakatata totonu ia ‘o e ‘Otua ‘oku ‘omai tonu ‘e Sisu he’ene fakamatala... “‘Io ‘oku tatali ho’o Tamai ke ‘uma hono foha, ke vave mai hono ‘aho ke foki mai mei fa’itoka, foki mai, foki mai…”

Koe Natula 'oe Hoko Mai 'a e Angahala ki he 'etau Mo'ui

'Oku 'ikai koha fakatu'upake pe ke faka ‘ohovale pe ia kuo ma’u ‘eku kaiha’a pe teu li’aki hoku fuakava. ‘Ikai ‘oku ‘ikai ke hoko fakatu’upakee pe ‘a e vete mali ia pe kaiha’a. Koe me’a ia ko ‘eni na’ate tatanaki pe tokonaki faifai pe pea ola mai ko hoto iku’anga mo’oni ia.‘Oku ‘iai e lea fakapilitania heni kiai:
  • You sow a thought, you reap an act 
  • You sow an act and you reap a habit
  • You sow a habit and you reap a character
  • You sow a character you reap a destiny
Hange ‘eni ia koha tangata  ngoue: ‘Oku ‘iai ‘ene konga pulopula pea fakaheka ‘ene fo’i fakakaukau. Fakakaukau ‘oku ou sai’ia he ki’i finemotu’a koee he ‘oku sai ange ia hoku finemotu’a he kuo mata motu’a hoku hoa ia ka ‘oku kei si’i ki’i ki’i fefine tou’a ia he faikava. Kou vakavakai faingamalie ke lava ai ke ki’i lea ki he ki’i fefine, eke hono fika telefoni, fai e ki’i lunch moe ki’i go out,‘o hoko aipe moe feholaki pea li’aki leva ‘eku  fuakava ki hoku mali.
  • Fakatokanga’i ‘eni na’e kamata e fo’i fakakaukau:
  •  Fakaheka e fo’i fakakaukau pea utu mai ia koe fo’i ngaue teu ‘alu ‘o fai,  
  • Pea fai e fo’i ngaue ko ia, 
  • Fakahoko mai fo’i ngaue ko ia  pea utu mai ia ko hoku habit, ko au ‘ataa pe ia pea ko hoku ‘ulungaanga maheni ia….
  •  Koe nunu’a moe ola e fo’i angahala -kou hola au moe ki’i fefine pea hoko leva ai ‘eku Vete Mali.Fakatokanga’i ‘eni hanga pe he’eku angahala ‘o tautea au. 
  • Kou hanga ‘o toutou to hoku anga maheni ko ‘eni  fakaheka ia ko ‘eku pulopula ia pea ‘osi e taimi kou hanga ‘o utu mai koau tofu pe ia ko hoku ‘ulungaanga mo’oni ia. Peau hanga ‘o toutou fakaheka hoku ‘ulungaanga mo’oni pea ko hoku ‘iku’anga ia

Pea Koe Ha Leva e Faito’o ki he ‘etau Angahala:

  • ‘Oku lave kiai ‘a e Himi ‘e taha ke kole ki he ‘Otua ke ‘omai ha konisenisi. Koe Konisenisi ‘oku ne  talamai ‘e lelei moe kovi. Talamai he’e Konisenisi ‘a e me’a ‘oku Kovi kou fai pe ‘e au e me’a ‘oku kovi ‘o fakatatau ki he Himi kuo a’u kiha taimi kuo patu ‘a e Konisenisi ia pea ‘ikai ke toe ‘ilo he’e Konisenisi ia e me’a ke fai.
  •  Pea ‘oku kole leva ‘a e Himi ‘o pehe: “Eiki ‘omi ha Konisenisi ‘oku hange ha tama’imata ke ongo ngofua.  Ko hotau Tama’i Mata koe konga ongongofua taha ‘eni ‘o e tangata. Pea kole he’e Himi: ‘E ‘Otua‘Omai mu’a ha Konisenisi ‘oku hange ha tama’i mata ke ma’ali hake pe ha me’i kovi pe me’i  angahala peau kalokei mama’o..” Pea toe fakama’u mai leva he’e veesi faka’osi “ ‘E Sisu keke fakatupu ‘iate au ha ‘Atamai ‘oku vavalo keu lava ‘o le’o peau talitu’u ‘o teke kei mama’o…”
  • Koe lau koee ‘a e Tohitapu ko ‘etau fekuki ko’eni ‘oku fai koe fekuki fakalaumalie. Pea ‘oku pehe leva ‘e Paula koe faingata’a ‘etau fekuki he ko  ‘etau milimilisino ‘oku ‘ikai mo ha kakano peha toto he ‘oku tau lava ‘o sio mo ala kiai. Ka ko ‘etau milimilisino ‘i he lau ‘a Paula ‘oku fai ia moe ngaahi fu’u laumalie  moe fu’u kau pule ‘i he ‘univeesi ko ‘eni ‘oku ‘iai ‘a e kovi. Pea koe me’a ‘eni ‘oku tau ui koe ‘ahi’ahi.
    .Efeso 6:12He ʻoku ʻikai ko ʻetau fangatua mo e kakano mo e toto, ka ki he ngaahi pule, mo e ngaahi mālohi, mo e kau pule ʻoe fakapoʻuli ʻoe māmani, mo e kau laumālie kovi ʻi he ngaahi potu ʻi ʻolunga.

Koe Ngaue Fakamo'ui 'a e Kosipeli

Kuo’osi Totongi ‘e Kalaisi Hotau Mo’ua: Loma 5:8 – “Ka koe ‘Otua na’ane fakahaa’i ‘a e mo’oni ‘o ‘ene ‘ofa ‘a’ana kiate kitautolu ‘i he pekia ‘a Kalaisi ma’a tautolu lolotonga ‘oku tau kei angahala…”

Fakafeta’i koe ‘Otua na’e ‘iai pe ‘ene Palani koe Palani ‘o Ene Fakamo’ui he funga ‘ene ‘ofa ta’engata ‘oku ne ‘ofa’i’aki kitautolu ke fakahaofi kitautolu mei he tu’unga fakaloloma mo ta’e’amanekina na’a tau ‘iai. Fakatokanga’i ‘a e mo’oni ko ‘eni na’e fakahaa’i ‘e he ‘Otua ‘ene ‘ofa lolotonga ‘etau fai angahala. Neongo ‘etau flili’aki Ia na’ane  ‘omi hono ‘Alo ke hilifaki kiate Ia hotau tautea mate

Na’a ne tautau he kolsi ke fetongi koe he mate na’e totonu keke mate ai. Na’a ne pekia fakama kae lava ke totongi kakato hotau  mo’ua he fai angahala. Koe ‘elito ia ‘oe Kosipeli. Koe Ongoongo Lelei taha pe ia ki ha’a tangata. ‘Io pea tetau fiu ‘afe he toutou talaki mo fanongo ki he Ongoongo Lelei koia ‘o Sisu Kalaisi.

Koe Ekinaki 'a e Folofola fekau'aiki moe Ngaue 'a Sisu ki he Fakamo'ui
  • 2 Kolinito 5:21)    "Na’ane ngaohi Ia koe angahala ‘a ia na’e ‘ikai Tene ‘ilo ha angahala koe’uhi ketau hoko koe koto ma’oni’oni faka’Otua. "
  • Matiu 27:46 - ‘Oku talamai heni ‘i he taimi ne tangi ai ‘a Sisu…. “E hoku ‘Otua, ‘E hoku ‘Otua, koe ha kuo ke lli’aki ai au? ‘I he fo’i momeniti ko ia he hisitolia, na’a ne to’o ‘etau ngaahi angahala ‘o ‘ai kiate Ia. Koe me’a fakaloloma mo’oni he na’e ongo’i ‘e Sisu ‘ae tafoki ‘a e Tamai meiate Ia, ‘a hono ‘Alo tofu pe ‘e taha.

Koe Fakaloloma Lahi e Founga 'a e Tangata

  • ‘Oku ‘iai ‘a e kakai ‘oku nau falala ki he’enau ngaue lelei tokua ‘e ma’u ai honau fakamo’ui. Neongo ‘ae mahu’inga ‘a e ngaue lelei ka he ‘ikai pe ma’u ai ‘a e fakamo’ui. Talamai ‘e Taitusi 3:5-6  - “Na’e ‘ikai tupu ‘Ene fakamo’ui kitautolu ‘iha ngaue na’a tau fai pe ‘i ha’a tau ma’oni’oni, ka koe me’a pe ‘i he’ene ‘alo’ofa na’a ne fakamo’ui kitautolu. ..”
  • Talamai ‘e Paula ‘ia Efeso 2:8-9 – “He koe Kelesi pe kuo mou mo’ui mei ai, koe me’a ‘i he ho’o moui Tui. Na’e ‘ikai meiate kimoutolu ia ka koe foaki mei he ‘Otua. Na’e ‘ikai tupu mei ha ngaahi ngaue telia na’a ‘iai ha taha ‘e fa’a polepole ai.” 
  • Koe fakamo’ui moe mo’ui ta’engata ‘oku ‘ikai koha me’a ia ‘e ngaue’i pe ‘e faifaiange pea tau taau mo ia. Koe fu’u ME’A’OFA TA’ETOTONGI. ‘Oku ta’e totongi, he ‘ikai ngaue’i pea ‘oku au ma’u ia ‘i he tui ‘i he funga ‘ene Kelesi. ‘Io koe fakamo’ui koe ngaue kotoa pe ia ‘a e ‘Otua mei he kamata ki he faka’osi

Kakato 'o e Fakamo'ui

  • Kuopau ke Tali ‘a Sisu ki Loto (Loma 10:9-10, 13): “Koe’uhi kapau teke fakaha’aki ho ngutu, koe ‘Eiki ‘a Sisu, pea ke tui’aki ho loto, kuo fokotu’u ia ‘ehe ‘Otua mei he pekia, ‘e fakamo’ui koe. He ‘oku fai ‘a e tui’aki ‘a e loto ke ma’u ‘a e fakatohuhia, ka ‘oku fai ‘a e fakaha’aki ‘a e ngutu ke ma’u ‘a e fakamo’ui….” Veesi 13: “He ‘ilonga ia ‘e tautpa kihe Huafa ‘o e ‘Eiki ‘e FAKAMO’UI…”

Faka Akonaki

Koe sitepu matu'aki mahu'inga mo'oni 'eni. Neongo pe kapau 'e mahino pea tau tali koe tokotaha fai angahala kita pea koe tautea mate 'oku tuli mui mai pea koe fakamaau  'oku tu'unuku mai. 'Ikai koia pe ka kuo'osi totongi 'e Sisu hotau tautea mate pea koe fakamo'ui koe me'a'ofa ta'etotongi. Ka, 'okapau he 'ikai ke fakaava hotau loto 'o fakaafe'i 'a Sisu ke hu mai koe 'Eiki moe fakamo'ui tetau kei nofo pe 'i he'etau angahala pea fakamalumalu mai moe fakamaau. Ka ko kinautolu tenau tali Ia, talamai 'e Sione "Kaka 'ilonga 'akinautolu na'e ma'u Ia na'a ne fakamafa'ii 'akinautolu ke hoko koe fanau 'a e 'Otua...." (Sione 1:12)Amen!!

758231: Sinning Like a Christian: A New Look at the Seven Deadly Sins Sinning Like a Christian: A New Look at the Seven Deadly Sins
By William H. Willimon

In this new edition of Sinning Like a Christian, William H. Willimon, noted author, teacher, preacher, and retired United Methodist Bishop brings his blunt, eloquent, and humorous style to bear on the question of sin. His penetrating observations will be welcomed by readers who are dissatisfied with shallow, feel-good Christianity (from left or right) that does not attempt to grapple with our propensity to do evil.

No comments:

Post a Comment