Showing posts with label Ako Folofola. Show all posts
Showing posts with label Ako Folofola. Show all posts

"Ofa" Kakato'anga 'o e Lao 'oe Kosipeli

Potu Folofola

Matiu 22: 37-40Te ‘ofa ki he ‘Eiki ko ho ‘Otua ‘o fai’aki ‘ae kotoa ‘o ho loto, moe kotoa ho laumalie, moe kotoa ‘oho ‘atamai. Ko ‘eni ia ‘ae tu’utu’uni ‘oku mamafa taha mo tu’u ki mu’a. Pea ‘oku fa’ahinga mo ia ‘a hono ua, te ke ‘ofa ki ho kaunga’api ‘o hangee ko ho ‘ofa kiate koe. Koe ongo tu’utu’u ni ko ‘eni ‘e ua ‘oku tautau ki ai ‘ae lao moe tohi palofita.

Kaveinga 
 Ko e “‘Ofaa” koe kakato’anga ia ‘oe Lao ‘oe Kosipeli pea koe Kosipeli leva koe Lao ia ‘oe ‘Ofa”

Ngaahi lesonil & Himi: 

Same 90 ; Teutalonome 34 :1-12 ; 1 Tesolonaika 2 :1-8 ; Matiu 22 :34-46
 Himi:  571/ 535/ 371/ -640

'Oku Afio'i e Sihova 'etau Fiema'u

GOD WILL SUPPLY ALL YOUR NEED*

Matiu 6:32-34: (He oku kumi é he Senitaile kihe ng me'a ni kotoape:) he oku ilo 'e hoo mou Tamai ihe langi oku mou masiva ihe ng me'a ni kotoape. 33. Ka mou fuofua kumi ae Puleaga 'oe 'Otua, mo éne maonioni; pea 'e fklahi aki ae ng me'a ni kotoape kiate kimoutolu. 34. Koia ke 'oua naa mou tokaga kihe 'apogipogi: koeuhi 'e tokanga ae apogipogi kihe ng me'a 'o'ona. Oku tatau moe 'aho 'a hono kovi.   ** Bible Studies **

Koha Palomesi Tukupa Feilaulau Mo'oni

RASH VOWS

Judges 11:37-40.
Pea pehe 'eia kihe 'ene tamai, Tuku ke fai ae me'a ni koeuhi ko au: tuku au ihe mahina 'e ua, keu fealuaki ihe ng mo'unga 'o tegihia hoku tāupoou, 'eau mo hoku kau fefine. 38. Pea nae pehe 'eia, 'Alu. Pea naa ne fekau ia ke alu ihe mahina 'e ua: pea 'alu ia mo hono kau fefine, 'o tegihia hono tāupoou ihe ng mo'unga. 39. Pea ihe gata'aga 'oe mahina 'e ua, nae pehe, nae liu mai ia kihe 'ene tamai, pea naa ne fai kiate ia 'o fktatau kihe 'ene fuakava naa ne fai: pea nae ikai tene ilo ha tagata. 40. Pea nae fai ma'u ae aga koia i Isileli, ihe 'alu ae ng 'ofefine i Isileli ihe 'aho 'e fa ihe ta'u kotoape tuku fkholo ke tegihia ae 'ofefine 'o Sefita koe tagata Kiliati. **Amen! Amen**

Kuo Ke Mateuteu Kiho 'Api Malu

Talateu:

  1. Koe ngaahi talanoa fakataataa ni ‘e tolu ‘oku lea ki ai ‘etau lesoni he efiafi ni koe faka’osinga ia ‘oe ngaahi talanoa fakataataa ‘e 7 ‘a Sisu he vahe ni. ‘Oku hangee ‘ae natula ‘oe talanoa fakataataa ko ha feinga ke faka’ilo mai ha ongo mo’oni ‘e ua ‘a ia koe mo’oni ta’e ha moe mo’oni ha mai ‘oku na fononga fakataha holo pe. 
  2.  Na’e fakama’opo’opo ‘aki ‘e Sisu ‘ae ngaahi lea fakataataa ni ‘aki ‘ene faka’ilo’i ‘ae iku’anga ‘oe me’a kotoa pe he faka’osinga ‘o e ngaahi kuonga “’E pehee ‘i he faka’osi ‘o mamani ‘e ‘alu atu ‘ae kau ‘Angelo pea te nau vahe’i mai ‘ae kakai Kovi mei honau lotolotonga ‘oe fai lelei..” hange ko ia ‘oku tokanga ki ai ‘etau veesi malanga

'ALU 'O FAI PEHE FOKI

Ketau Ma'u 'a e Loto Faka Kalaisi

Ngaahi Lesoni : ‘Ekisoto 14 :19-31 ; ‘Ekisoto 15 :1-11, 20-21 ; Loma 14 :1-12 ; Matiu 18 :21-35

Kaveinga: “‘Alu ‘o fai pehee foki mo koe!”

Potu Folofola Maitu: 18:22:  “Tali pe ‘e Sisu ‘oku ‘ikai teu pehee kiate koe ‘o tu’o fitu; ka ‘o tu’o fitu ‘o liunga’aki ‘ae fitungofulu”

Himi 606/534/504

Koe Lotu koe 'Ofa moe Fakamolemole

Further Readings

  • Lesoni:  Same 149 ; 'Ekisoto 12 :1-14 ; Loma 13 :8-14 ; Matiu 18 :15-20
  • Ngaahi Himi: Himi 606/534/504/522/ 603

Veesi Malanga

Matiu 18: 15  - "Pea kapau ʻe fai hala ʻe ho tokoua, mole pe koe ʻo fakamahino kiate ia, fakaekimoua pe: kapau te ne tokanga kiate koe, kuo ke maʻu mai ho tokoua."

Ko Ho'o Angahala pe 'Oku ne Tautea'i Koe

 'Oku Tautea'i Kitautolu He'e Angahala

 Veesi Tefito  - Selemaia 2:19 - “’E tautea’i koe ‘e ho’o angahala ‘a’au, pea ‘e valoki’i koe ‘e ho’o fakaholomui: ko ia keke ‘ilo mo vakai, koe me’a kovi mo fakamamahi ‘a ho’o siaki ‘a Sihova koho ‘Otua, pea ‘oku ‘ikai teke manavahe kiate Ia ‘oku pehe ‘ehe Eiki ko Sihova ‘o e ngaahi kau tau…”

Koe Lao 'o e Fakamolemole

Further Readings:

  • Lesoni:  Same 149 ; 'Ekisoto 12 :1-14 ; Loma 13 :8-14 ; Matiu 18 :15-20
  • Ngaahi Himi: Himi 606/534/504/522/ 603

Veesi malanga Matiu 18: 15 

"Pea kapau ʻe fai hala ʻe ho tokoua, mole pe koe ʻo fakamahino kiate ia, fakaekimoua pe: kapau te ne tokanga kiate koe, kuo ke maʻu mai ho tokoua.

Koe Palani 'o e Fakamo'ui

Koe Kamata'anga 'o e Mo'ui Faka Tisaipale


  • 'Oku kamata ‘etau mo’ui faka-Sisu pe faka-Tisaipale he taimi pe kuo tau tali ‘a Sisu ko hotau ‘Eiki mo Fakamo’ui, pe ko ‘etau Fanau’ifo’ou fou ‘i he ngaue ‘a e Folofola.  
  • 'Oku ‘ikai ke kehekehe ‘a e Fanau’ifo’ou moe fanau’i fakasino mai kitautolu. Hili hono fanau’i mai tautolu ‘oku kamata leva ‘a e fafanga mo hono tokanga’i kitautolu he’etau fa’e. Na’atau kamata tokotokoto pea totolo pea akoako ‘alu pea ‘alu mo iku aipe ki ho’o lele kuo ke matu’otu’a. Oku pehe pe ‘etau tupu faka-Laumalie hili hotau fanau’ifo’ou.
  • Koe Folofola ‘oku ne talamai ‘a e founga ke langa ai hotau va moe ‘Eiki pea mo pole’i kitautolu ketau tupu:
  • Ko Sisu koe Pule Lahi

    'Oku totonu 'aupito ketau mahino'i 'oku 'ikai ke hanga he'etau pule ki hotau loto 'o ta'ofi ai 'a e pule 'a Sisu ki he'etau mo'ui. Neongo 'oku tau pule ki he'etau fili mo hotau loto pe ko hotau kita ka 'oku kei Eiki pe 'a Sisu ia he'etau moui:
    What's In The Bible 1 Kalonikali 29:11-13 - "'Oku 'o'ou 'Eiki 'a e ma'olunga, moe malihinga, moe langilangi'ia, moe ikuna, moe aoniu he koe me'a kotoa 'i he langi mo mamani ko ho'o me'a Sihova. 'Oku 'o'ou 'a e pule pea 'oku tuku taupeupe atu koe, koe 'Eiki 'o e me'a kotoa....."

    Koe fakamahino ia 'a e Folofola ko 'ete toki hoko koe muimui 'o Kalaisi kuo pau kete tukulolo mo foaki 'ete mo'ui ke FAHU mo PULE AONIU  ai 'a Sisu Kalaisi. 'Oku mahino 'oku tau pule ki he 'etau totonu ketau fili, ka 'oku kei Pule pe 'a e 'Otua ia ki he'etau Manava. Ko ia koe ha leva 'a e totonu ketau pehe 'oku tau fa'iteliha pe 'osi ange koe mo'ui 'a e 'Eiki 'oku tau lolotonga ma'u mo fiefia ai.

    Koe Mo'ui Faka Tisaipale

    KOE HA 'A E TISAIPALE

    • Koe Tisaipale koe Akonga 'oku 'uhinga ia ki ha tokotaha Ako (learner) pe koha taha Muimui (Follower)
    • Koe ako 'a e Tisaipale kene ma'u 'a e 'ilo pea kene fakahoko 'a e 'ilo ko ia  ke 'asi mai 'i he'ene mou'i
    • Koe taumu'a 'a e Tisaipale 'o 'ene ako kene hokosi pe hange tofu pe ko 'ene Faiako.

    Koe Fakamo'oni 'o Ene Fakamo'ui

      What's In The Bible
    1. (1 Sione 5:11-13) - " Ko ia 'oku ne ma'u 'a e 'Alo 'oku ne ma'u 'a e mo'ui, ko ia 'oku 'ikai tene ma'u 'a e 'Alo 'o e 'Otua 'oku 'ikai tene ma'u 'a e mo'ui. Koe ngaahi me'a ko 'eni 'oku  ou tohi atu koe'uhi kemou 'ilo 'oku mou ma'u 'a e mo'ui ta'engata 'io 'akinautolu 'oku tui ki he Huafa 'o e 'Alo 'oe 'Otua..."
    1. Kuou fakaha mai 'ehe 'Otua

      'i He'ene Folofola ko ia kuo ne tali 'a Sisu pe tui kia Sisu 'oku ne ma'u 'a e mo'ui ta'engata. Ko 'etau me'a pe 'oku fai koe Tui kiai. Tokolahi 'a e kakai 'oku na'u ma'u 'a e fehalaaki ko ia koe fua'aki 'enau ma'u 'a e mo'ui ta'engata'aki 'enau ONGO. Koe palopalema 'oe Ongo 'oku feto'aki me feliliu'aki. 'Oku tau ongo'i fiefia pea koe taimi 'e ni'ihi 'oku tau ongo'i mamahi. 'Oku tau 'a hake he pongipongi e ni'ihi 'oku momoko hotau laumalie mo ta'efiefie lotu. Pea pongipongi 'e ni'ihi 'oku tau vekevekefai e lotu moe fakafeta'i. 'Oku 'ikai makatu'unga he ONGO ka koe TUI.  Pe 'oku tau fiefia pe mamahi 'oku tau TUI PIKITAI mo FALALA KAKATO ki He'ene Folofola.

    Koe Tali 'oku totonu ke fai 'ehe Tangata

    KALAISI HALAFAKAKAVAKAVA KI HE MO'UI


              TANGATA                                              OTUA



    Koe Tali Mo'oni ki he Angahala 'a e Tangata


    Koe feinga fakavalevale 'a e tangata he 'ene "Fua Kavenga, Ma'u Lotu, Angalelei, Li Vahe 10 lahi moe ha fua kene fakahoko ia ki he 'Otua lolotonga 'oku nofo he angahala kae 'ikai ke 'iai ha ola 'e taha. 


    Koe Hala Fakakavakava ki he Mo'ui


    1. CHRIST IS THE BRIDGE TO LIFE



    Koe Afi 'o e Penitekosi

    Ngaahi lesoni: 

    Same 104:24-34,35e;  Ngaue 2:1-21; Loma 8:14-17; Sione 14:8-17, 25-27

    Himi:

    404/447/448

    Potu Folofola

    Ngaue 2:4: “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie”

    Kaveinga:  Ha’u, Laumalie, ha’u!”

    Talateu

    ‘Oku hoko atu heni ‘a Luke mei he’ene hiki tohi ‘ae hisitolia ‘oe tupu moe mo’ui ‘a Sisu ki hono toe fakama’opo’opo mai ‘ae hisitolia ‘oe mo’ui moe tutupu ‘ae mu’aki Siasi. ‘Oku fakama’opo’opo atu ‘e he Tohi Nague ha ngaahi hokonga fakatalanoa na’e fua kamata’i mo fakalanga mai mei he Kosipeli ‘i hono hiki tohi ‘e Luke kae tautautefito ki he hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni he ‘aho ‘oe Penitekosi. ’Oku matamata ‘oku feinga ‘a Luke heni ke tau fakatokanga’i ‘ae hokanga ‘oe Laumalie na’e ‘ia Sisu pea mo ‘eni na’e hoko mai he loki ‘i ‘olunga. Kia Luke koe Laumalie tatau pe na’a ne fakamalohi’i ‘a Sisu ke malanga’i’aki ‘ae Pule’anga ‘oe ‘Otua koe Laumalie ai tatau ai pe ko ia na’e toe hoko mai he ‘aho ‘oe Penitekosi ke fakaivia mo fekau’i’aki ‘ene kauako ke nau hoko atu ‘a hono malanga’i ‘oe Pule’anga ‘oe ‘Otua (Ngaue 1:8). “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie”  ko ia foki ‘etau veesi malanga.

    Fakakaukau Lea Penitekosi

    • Koe katoanga ‘ae Siu na’e makatu’unga ia he Lao na’e hiki tohi (fekau ‘e 10) ka ‘oku tau katonga’i ia he ‘aho ni ‘aki ‘ae “tataki moe fakahinohino ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku toe fakama’ala’ala ‘ae fakakaukau ni ‘e Paula “…’a ia foki na’e ne ngaohi kimautolu ke fe’unga mo homau lakanga koe kau talafekau ‘oe Fuakava fo’ou ‘o ‘ikai ‘o ha tohi, ka ‘o ha Laumalie. He ‘oku nofo ‘ae tohi ke tamate ka ‘oku nofo ‘ae Laumalie ke fakamo’ui” (2 Kolinito 3:6
    • Koe lea Penitekosi ‘oku ‘uhinga pe ia ko hono nimangofulu ia ‘oe ‘aho ("Pentecoste," or "fiftieth day."). Koe katoanga ni foki na’e ‘iloa koe katoanga ‘oe “Penitekosi”" Feast of Pentecost" (Teutalonome 16:9-12; Levitiko 23:9-14). Ko hono katoanga’i ia ‘ae utu ta’u moe fua ‘oe kelekele pea koe Tohi Lute na’e lau lolotonga ‘ae ‘aho katoanga ni. ‘Oku fa’a ‘iloa ‘ae katoanga ni koe katoanga “lau uike” ‘a ia koe uike ia ‘e 7 pe koe ‘aho fakakatoa ia ‘e 49 hili ‘ae katoanga Tapu levani pea ko hono ‘aho hoko leva ‘a ia koe nimangofulu ia ‘oe ‘aho (50) koe Penitekosi Fakafuakava motu’a ia. Hili ha ‘aho ‘e nima ngofulu (50th) ‘o ‘enau fononga mei ‘Isipite pea na’e hifo ai kiate kinautolu ‘ae “fekau ‘e hongofulu” he mo’unga sainai. ‘Oku fa’a ‘iloa ‘eni ki he Siu koe fakamanatu ‘oe hifoaki ‘ae Tohi Lao (10) (shimchath torah, or “Joy of the Law.”).
    • Koe Penitekosi fakafuakava fo’ou ‘oku tau fakamanatu ia ‘i he ‘aho hono nimangofulu (50th ) hili ‘ae Toetu’u ‘ae ‘Eiki pea koe ‘aho tatau ai pe ia na’e hifo ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ko hotau Taukapo moe fetongi ‘o Kalaisi. Ki he ‘Isileli koe hili ‘ae ‘aho ‘e 50 mei he Fakatau’ataina mei he popula pea hifo ‘ae fekau na’e hiki tohi ‘e 10 ka ki he kauako koe hili ‘eni ‘ae ‘aho hono 50 ‘o ‘ene Toetu’u mei he pekia ko hotau veteange mei he popula ki he angahala kuo hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. Ko ha “Lao fo’ou pea ‘oku ‘ikai ke hiki tohi” ia hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘e tau veesi malanga… “Pea fa’ofale kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea nau hanga ‘o lea ‘i he ngaahi lea kehe ‘o fakatatau ki he fakalea’i kinautolu ‘e he Laumalie”
    •  Koe kakato ‘eni ‘oe ‘aho ‘e 10 mei he “ha’ele hake” (Ngaue 1:3) pea mo ‘enau nofo ‘o tatali ki he me’a ‘ofa koe hifo mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni. ‘Oku ‘ikai foki ko ha sola ‘ae kauako ia ki he ma’u ‘oe Laumalie Ma’oni’oni lolotonga ‘enau feohi mo Sisu he ta’u ‘e 3 malo ‘ene ngaue (Luke 10:1-20). Koe loki na’a nau tefua matamata koe loki tatau pe ia na’e fai ki ai ‘enau ‘ohomohe faka’osi (Ngaue 1:13). Ko ‘enau ngaue na’e fai koe “lotu” pe mo tatali ai. Ka ‘oku makehe ‘ae hoko mai ko ia ‘ae Laumalie he ‘aho ‘oe Penitekosi he ‘oku hoko mai ia koe fetongi ‘oe Sisu na’a nau maheni mo ia (Sione 14:15-18).
    • I he taimi na’a nau kei kau fakataha ai mo Sisu ‘i Kaleli he’ikai toe ‘i Siutea ia pe ko Nasaleti he’ikai toe ‘i ha potuange ia. Ka koe hoko mai ko ‘eni ‘a hono fetongi (“lahiange /comforter.”)…ke “’ihe feitu’u kotoa pe…ki he kakai kotoa pe…’i he taimi kotoa pe.” ‘Oku ma’u faingamalie tatau leva ai ‘ae mamani ke ‘inasi he ngaahi tala’ofa kotoa pe moe fakalotolahi kotoa pe ke ma’u ‘ae pule’anga ‘oe ‘Otua. 
    • Ki he kauako ko ‘enau ma’u ‘eni ‘ae “Kovinanite fo’ou” ‘aki hono “ta’ata’a” (Sione 20:19-23; Ngaue 1:4-5). “Ko ‘eni ia na’e folofola’aki ‘e he palofita ko Sioeli “’Oku me’a mai ‘ae ‘Otua pea ‘e hoko ‘o pehee ‘i he kuonga  fakamui, te u lilinga ha me’a mei hoku Laumalie ki he kakano kotoa pe, pea ‘e toki fai palofisai ‘a homou ngaahi foha mo homou ngaahi ‘ofefine….” (Sioeli 2:28-29; Ngaue 2:16-18). Koe hifo ko ‘eni ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ko hano fakakakato ia ‘ae Palofisai ‘ae Palofita ko Sioeli. Ka ‘oku tau lolotonga fononga’ia he vaa’i taimi ‘oe tatali ki hono fakakakato ‘ae ngaahi palofisai ki he ‘aho ‘oe ‘Eiki.

    Founga Ma'u Laumalie Ma'oni'oni

    • Talamai na’e “…mumuhu hangee ha fu’u tu’oni matangi ne to mai pea na’e fa’ofale ‘i he loki na’a nau nofo ai…” Koe matangi ko ‘eni koe taipe foki ia ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ‘ikai fai ha “sio” ki ai ka koe “’ongo’i” pe he taimi kotoa pe. Koe ongo ko ia na’e hoko fakataha mai ia mo ha “’imisi” hangee ha “’elelo hangee ha afi.” Koeha ‘ae fakakaukau ‘oe ‘imisi ni? Matamata koe “‘elelo afi” koe fakakaukau ia ‘oe “lea’aki/ talaki pe fetu’ututaki/ speech and Communication” ‘ae “Ongoongo lelei.”
    • Koe “afi/ fire” koe fakakaukau ia ‘oe “hono tomu’a fakama’a ‘e he ‘Otua ‘ae loto…to’o ‘ae ngaoha’a…kae hangamalie ‘ae loto ke tali ‘ae ongoongo lelei. Na’e hangee koe hoko mai ‘ae afi he mo’unga sainai pea moe hoko mai ‘ae afi ki he kauako he loki ‘i ‘olunga ‘oku pehee ‘ae pau ke nofo’ia ‘e he Lauamalie Ma’oni’oni ‘ae  mo’ui ‘ae kakai ‘oku tui pikitai kiate ia.
    •  ‘Io “Pea na’e ha kiate kinautolu ha ‘elelo hangee ha afi, ‘o mavahevahe, ‘o nofo hifo kiate kiate kinautolu taki taha.”…“Pea fa’ofale ‘iate kinautolu katokatoa ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…” Koe lea “fa’ofale ‘iate kinautolu katokatoa…” koe fakakaukau ia ‘oe “Papitaiso afi” (Ngaue 1:5; 11:16). Ko ‘eni ia hono fakakakato ‘ae “papitaiso afi” na’e malanga’aki ‘e Sione Papitaiso. Koe lea “…nofo hifo kiate kinautolu taki taha…” koe fakakaukau ia ‘oe “ma’u laumalie ma’oni’oni” (Ngaue 10:47). Ko e “papitaiso afi” moe “ma’u/ ongo’i ‘oe ivi ngaue mai ‘ae laumalie ma’oni’oni” koe fakamatala kakato ia hono tali ‘e he mo’ui ‘a ha taha ‘ae me’a ‘ofa koe “Laumalie Ma’oni’oni.”

    Laumalie Ma’oni’oni koe ‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe

    • ‘Oku hulu’i mei he fakakaukau ‘oe “‘elelo hangee ha afi ‘o mavahevahe” ‘ae fo’i uho ‘oe fetongi tu’unga ko ia ‘a Sisu moe Laumalie Ma’oni’oni. Kapau foki na’e ‘ikai ha ha’ele hake koe me’a mahino ‘ae ‘ikai hoko mai ha Laumalie pea ‘oku kei fakangatangata ni pe ‘ae fakamo’ui ma’ae Siu ‘o ‘ikai ha toe faingamalie ma’a mamani. Ka koe mavahevahe ‘ae ‘elelo koe fakakaukau ia ‘oe pau ke ‘inasi ‘ae taha kotoa pe ‘i he mamani he me’a ‘ofa ‘oe Laumalie Ma’oni’oni.
    • Ko ‘enau lea he ngaahi lea kehe koe fakakaukau ia ‘oe malava noa ‘e he ivi ‘oe Laumalie Ma’oni’oni ke faka‘inasi ha fa’ahinga kakai ‘o tatau ai pe. ‘Oku hanga ‘e he ivi moe mafai ko ia ‘oe ma’u Laumalie Ma’oni’oni ‘o fakavela’i mo fakamafana’i makehe hotau loto pea ‘oku faitu’utu’u ni ‘ae fa’ahinga mafana ko ia ke tau fakahaa mo vekeveke ke fakamatala ki hotau ngaahi kaunga mo’ui ‘aki ‘etau ngaahi to’onga mo’ui ‘ae mo’oni kuo nofo’ia kitautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. Koe lao fo’ou ia moe mo’ui fo’ou he koe mo’ui kuo fakaongoongo ki he tataki ‘ae Laumalie. Na’e hoko mai ‘ae afi ke ne “fakama’a” mo “fakalotolahi’i” kinautolu ke ‘oua te nau teteki hono “malanga’i” ‘ae Kosipeli fakamo’ui ‘ae ‘Otua.

    Koe ngaue mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…

    • Koe papitaiso/Baptism ko hono fakamatala ia ‘oe ngaue ‘ae laumalie ma’oni’oni he mo’ui moe loto ‘o ha kakai (Ngaue 11:15-16; Loma 6:3; 1 Kolinito 12:13; Loma 6:3). Koha kakai leva ‘oku ngaue mo mo’ui ai ‘ae laumalie Ma’oni’oni ko hono totonu ke haa ma’u pe ‘i he’ene to’onga mo’ui ‘ae ‘imisi ‘oe ma’u laumalie Ma’oni’oni ‘i he lea, ngaue moe fakakaukau.
    • Koe Penitekosi koe ivi ngaue ke ne fakafaingamalie’i ‘ae kakai ke nau tui ki he fakamo’ui ‘ia Sisu Kalaisi he ‘oku ‘ikai ha taha ‘e ma’u ‘a Kalaisi ta’e te ne tomu’a ‘ae Laumalie Ma’oni’oni…. “Ka ‘okapau ‘oku ‘i ai ha taha ‘oku ‘ikai te ne ma’u ‘ae Laumalie ‘o Kalaisi ‘oku ‘ikai ‘o’ona ‘ae toko taha ko ia” (Loma 8:9) ‘Oku lea ki ai ‘a Paula “He ‘ilonga ‘a kinautolu ‘oku takiekina ‘ehe Laumalie ‘oe ‘Otua ko kinautolu ia ‘ae ngaahi foha ‘oe ‘Otua. He tala’ehai na’a mou ma’u ha laumalie anga popula, ke mou foki ai ki he manavahe; ka na’a mou ma’u ‘ae laumalie anga-fakatama-ohi pea ‘i he’etau ‘iate ia ‘oku tau kalanga ‘apaa Tamai” (Loma 8:14-15).
    • ‘Oku ngaue ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ki hono “fakatahataha’i ‘ae kakai tui (communion of faith) kia Kalaisi Sisu (‘Efeso 2:19-22) pea mo ‘ene ngaue ki he ‘o fakataumu’a pe ki he lelei ‘o ha kakai (1Kolinito 12:11; ‘Efeso 4:4). “’Oku ‘ikai ai ha Siu pe ha Kalisi, ‘oku ‘ikai ai ha popula pe ha tau’ataina, ‘oku ‘ikai ai ke tangata pe fefine he ko kimoutolu katokatoa koe toko taha tofu pe ‘ia Sisu Kalaisi.” (Kaletia 3:28).

    Koe mafai moe ivi ngaue ‘oe Laumalie Ma’oni’oni

    • Ko ia ‘oku vaivai ke malohi noa “Ka ka hanga ‘a Pita ‘o ne tu’u hake moe toko hongofulu ma taha ‘o ne ofo’aki ‘ene lea ‘o malanga kiate kinautolu. Koe ngaahi me’a kotoa pe kuo fakamo’oni ki ai ‘ae Tohitapu ma’ae kakai tui ‘e kuopau ke hoko ia. ‘Oku hoko mai koe “Taukapo” (Sione 14:)…moe “tataki ki he mo’oni kotoa pe” (Sione 16:13)…te ne “ako kiate kimoutolu ‘i he taimi ko ia ‘ae lea ‘oku totonu ke fai” (Luke 12:13)…te ne “fakahaa’i” (Ngaue 10:19)….te ne hoko koe “fakamo’oni” (Ngaue 1:8)… te ne “fakamanatu kiate kimoutolu ‘ae me’a kotoa pe (Sione 14:26)…te ne “hakeaki’i fakataha mo Kalaisi…” (Loma 8:11)…te ne “lea o’o” ki mamani ‘i he angahala moe ma’oni’oni..” (Sione 16:8). Kainga talu mei ‘aho ne hoko ai ‘ae Penitekosi moe ‘ikai toe nofo tatali ha kakai ki he ‘aho ‘e hoko mai ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni.
    • ‘Oku anga fefe kainga ‘ae ngaue ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ke liliu hotau loto? ‘Ia Sione 14:12-14 “Ko au ee ko au ee ‘oku ou tala atu, ko ia ‘oku tui pikitai kiate au koe ngaahi ngaue ‘oku ou fai ‘e fai ‘e he tokotaha ko ia foki; ‘io te ne fai ‘ae ngaahi me’a ‘oku hulu atu ‘i he ngaahi me’a ni; koe’uhii ko ‘eku ‘alu ki he Tamai. Pea ‘iloange ha me’a te mou kole ‘i hoku hingoa, te u fai ia koe’uhii ke fakalanga’ilang’i ‘ae Tamai ‘i he ‘Alo. Neongo pe koeha ha me’a te mou kole meiate au ‘i hoku hingoa te u fai ia.” ‘Oku toe fakamanatua atu kuo ‘osi hoko mai ‘ae ‘aho ia ko ia. Koe toe pe me’a ‘e taha ke ke loto lelei ke ke ma’u ‘ae me’a’ofa ko ia koe “ma’u Laumalie Ma’oni’oni aa.”
    • Kainga tau feinga ke tau ‘ilo mo fakatokanga’i ‘ae “Laumalie Ma’oni’oni” pea ke tau ‘ilo mo maheni mo e ‘uhinga na’a ne hoko mai ai ki hotau mamani ke ne fakamatala’i mo fakahaa’i kiate kitautolu ‘ae ngaahi monu’ia moe ngaahi tapuaki kotoa pe ‘oku fou mo ma’u meia Kalaisi. Pea ke ne tatala foki mo faka’ilo kiate kitautolu hono ‘ulungaanga mei he maama ‘oe Kosipeli ‘o Sisu Kalaisi koe’uhii ke fenanapasi hono ‘uhinga moe ongo hotau loto pea ‘oku tau ‘omi ia ‘o fakatoka he mo’oni hotau loto ko ‘etau koloa ta’engata ia. ("If our works avail naught, and the Holy Spirit alone must accomplish our salvation, then why burden ourselves with works and laws?

    Koe hoko mai ko ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni

     ‘Oku ne mahulu atu he ngaahi lao moe ngaahi tu’utu’uni ‘ae tangata. ‘Oku hanga ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ia ‘o ako’i ‘ae taha kotoa pe mo fakalea’i kinautolu ‘o fakatatau pe ki hono fakalea’i ‘e he Laumalie Ma’oni’oni. (…We shouldn’t have to explain away Scripture; it says what it means and means what it says!)

    Fakaakonaki

    Koe mo’oni fakahisitolia ‘oe me’a na’e mamata ki ai ‘ae kauako mo kinautolu na’e fakataha he loki ‘i ‘olunga pea tanaki atu ki ai mo hono malanga’i ‘e Pita ki he fu’u kakai ni ‘ae ‘uhinga ‘oe hoko mai ‘ae me’a ni pea ‘oku ou fokotu’u atu koe koe fakataataa mahino ia ‘oe fa’unga lotu ‘oku tau fai. Koe tomu’a ma’u ‘ae Laumalie Ma’oni’oni pea tau toki malanga’i atu ‘ae Ongoongo lelei ‘o Sisu Kalaisi. Kainga na’e ui kitautolu ki mamani ‘e he ‘Otua ‘i he ngaahi taumu’a moe ngaahi mafai kehekehe hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘a Paula “Pea ko ‘eni ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi kelesi ka ‘oku taha ai pe ‘ae laumalie; pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi lakanga ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Eiki; pea ‘oku tufa kehekehe ‘ae ngaahi ngaue ka ‘oku taha ai pe ‘ae ‘Otua ‘a ia ‘oku ne fai ‘ae ngaue kotoa pe ‘i he kakai kotoa pe” (1 Kolinito 12:4-6).

    Kainga ‘oku o’i kitautolu ‘e he Laumalie Ma’oni’oni ke tau nofo mateuteu ma’u pe ki he fokifaa ‘ae taimi ‘ae ‘Otua. Kainga ‘oku ‘ikai mo ha toe mateuteu ‘e huluange ngata pe ‘i ha’ate “tali mo’oni ‘ae ‘Eiki ko Sisu Kalaisi” ki he’etau mo’ui pea hoko ‘ae Laumalie Ma’oni’oni koe fakahinohino lao ki hotau hala ki he mo’ui ta’engata. Koe ‘uhinga ia kainga ‘oku tau kei nofo tatali ai he loki ‘i ‘olunga kae ‘oleva ke ne hoko mai ke fakamaau ki mamani. ‘Oku tau lotu mo lotu kae ‘oleva kuo tau mamata ki he ngaahi ‘u’ulu mo ha ngaahi afi fakama’a ‘oku ne hoko mai ‘o nofo’ia ‘ae mo’ui ‘oe taha kotoa pe pea ke tau ma’u Laumalie Ma’oni’oni aa… ‘Eiki Liliu ‘a hoku loto keu tui ai pe ki he poto kae faingofua pe keu talia ke fai ho finangalo ia.
    Fakama’opo’opo

    Talu ‘ae hoko mai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni he ‘aho ‘oe Penitekosi pea mo ‘ene hoko koe me’a sivi taau taha ia ke ‘ilo’aki ‘ae Siasi ‘oku taku koe ngaahi Siasi Fakakalisitiane. He ‘oku ne ofongi, lulu’i mo fakangangana pea tanu ‘ae ngaahi me’a kotoa pe ‘oku ‘ikai fe’unga ia moe ‘imisi ‘o ha Siasi pe koha kakai kuo nau ma’u Laumalie Ma’oni’oni. Koe ngaue ia ‘ae Laumalie Ma’oni’oni ‘oku ne liliu ‘etau mo’ui ni ke alaaanga moe nofo he mo’ui fakalangi. ‘Io kainga ka ‘i ai ha mo’ui kuo fa’ofale ai ‘ae Laumalie Ma’oni’oni kuopau pe ia ke liliu ‘io kuopau pe ke mole ‘ae ngaahi me’a ‘o ono’aho uee kuo tau hoko kotoa ‘o fo’ou ‘ia Sisu Kalaisi…’E Laumalie tali mai ‘ae lotu ‘oku ‘atu. Ha’ele mo ho mafimafi, “Ha’u, Laumalie, Ha’u”….’Emeni!

    (..kataki kae fakamoleki ha’o ki’i taimi ke lau ‘ae ngaahi talanoa ni he’e tokoni ‘aupito ia ke fakamaama ‘ae fakakaukau ni…Hangee ko ia koe talanoa ‘oku ha ‘ia Luke 1:35; Luke 3:16; Luke 3:22; Luke 4:1; Luke 10:11-12)….Lau ai pe ‘etau Folofola faka’aho/ lotu lilo mo ‘aukai….




    'AI KE TATAU HO NGUTU MOHO TUHU

    Ngaahi Lesoni: Same 107:1-7, 33-37; Siosiua 3:7-17; 1 Tesolonaika 2:9-13; Matiu 23:1-12

    Ngaahi Himi: 541/404/468/ 640/603

    Veesi malanga: Matiu 23:1, 2 : “NAʻE toki folofola ʻa Sisu ki he ngāhi fuʻu kakai, pea mo 2 ʻene kau ako, ʻo pehe, Ko e kau sikalaipe mo e Falesi ʻoku nau 3 maʻu ʻa e tuʻunga ʻo Mosese: ko ia ʻilonga ha meʻa ʻoku nau fekau kiate kimoutolu, mou fai ki ai mo tauhia; kae ʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngaūe: he ʻoku nau lea kae ʻikai fai ki ai

    Kaveinga: “‘Ai ke tatau hotau ngutuu mo hotau tuhuu

    Talateu
    ‘Oku ‘i ai ‘etau ngaahi lea maheni ‘oku tau fa’a ngaue’aki ki ha taha ‘oku “mo’ui malualoi/Hypocrite.” ‘Oku hangee koe lea koe “momole ‘olunga/ katakata ‘a nifo tea/ Fie-vale-loi: ‘Oku ‘ikai ko ha vale ia ka ‘oku ne feinga ke hangee ‘oku valee (fakatulou atu). Pea ‘oku ne ‘ilo lelei pe ‘e ia ‘ene me’a ‘oku fai ‘ae kovi moe lelei – ka ‘oku ne feinga’i pe ‘e ia ‘ene to’onga moe lea ke hangee pe ‘oku ‘ikai ke ne ‘ilo ha me’a ‘o hangee ha to’onga ‘a ha taha ‘oku valee (tulou atu). (English word, “hypocrite,” comes from the Greek word, “hypocresis” which is the Greek word for “actor.” A good “hypocresis” is a good actor. Faka’alinga lelei: Ko ha’ate feinga ke te ha ngali ko ha taha lelei kita ‘oku te ‘ofa ki ha kakai he funga ‘o ‘ete ‘ilo’ilo pau ‘oku te fehi’a mo loto kovi kiate ia. Koe “Malua- loi” (pretending) tokua ko ha’ate feinga’i kita ke pehee pe na’e ‘ikai ke hoko mai ha me’a kiate kita pe koe ‘ikai ha’ate ‘ilo ki ha me’a” ‘i he funga ia ‘ete ‘ilo’ilo pau ki he me’a na’e hoko. (A phony. A two-faced person, pretending to be a friend but is really an enemy in disguise….Koe ngutungutuua nai ‘eni?). Koe ‘uhii koe fa’ahinga kakai ‘eni ‘oku lea ki ai ‘a Sisu he talanoa ni koe fa’ahinga ‘oku nau pootopoto’i he to’onga malualoi kuo u lave ki ai ‘i ‘olunga pea ‘oku fai leva ‘e Sisu ‘ae lea ni ke faka’ehi’ehi mei he to’onga mo’ui pau’u lotu ni  ‘ae kakai pea mo ‘ene kauako  hangee ko ia ‘oku lea ki ai ‘etau veesi malanga “Ko e kau sikalaipe mo e Falesi ʻoku nau 3 maʻu ʻa e tuʻunga ʻo Mosese: ko ia ʻilonga ha meʻa ʻoku nau fekau kiate kimoutolu, mou fai ki ai mo tauhia; kae ʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngaūe: he ʻoku nau lea kae ʻikai fai ki ai.

    Vete ‘oe potu tohi
    ‘Ia Matiu 23 pe ‘oku kehe atu mo malohi atu (enormously confrontational) ‘ae ngaahi lea ‘oku fai ‘e Sisu ki he kau Falesi malualoi ni pea ‘oku ne fakamatala’i ha ‘ita lahi mo’oni ‘iate ia hangee ko ia ‘oku talanoa ki ai ‘ae 23 ni. Na’e ‘ikai koe kakai pe na’e lea ki ai ‘a Sisu ka na’e kau atu ki ai mo ‘ene kau ako.  ‘Oku ‘ikai mo ha toe talanoa lea kakaha pehe ni he ngaahi Kosipeli kehe ngata pe ‘ia Matiu. “…Ka ʻoiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! …14 ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! 15 ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! 16 ʻOiaue kimoutolu, ʻa e kau takimuʻa kui! ʻA e koto vale mo kui! ʻA e koto kui! 23 ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi…ʻA e koto takimuʻa kui! …25 ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! …Falesi kui! fufulu muʻa ʻa e loto ipu, koeʻuhi ke hoko ʻo maʻa mo tuʻa foki. 27 ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! …29 ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi! …ʻA e fanga ngata! ʻa e hako ʻi ngatafekai! te mou hao fefe mei he fakamāu Kihena? ‘Ai ke tatau hotau ngutuu mo hotau tuhuu!

    Koe talanoa ‘oe ‘aho ni ‘oku nofo pe ‘ae fakamamafa ai ‘a Sisu he mo’ui malualoi. Pea ‘oku fakataataa’aki pe fakasino ‘e Sisu ‘ae to’onga mo’ui malualoi he kau Falesi he talanoa ni. “…ʻoku nau lea kae ʻikai fai ki ai. 4 Pea ʻoku nau haʻihaʻi ʻa e ngāhi kāvenga mamafa, mo ʻai la he uma ʻo e kakai; ka ko kinautolu ʻoku ʻikai te nau fie ʻai hanau 5 foʻi tuhu ke hiki ia. Pea ka ai haʻanau ngaūe ʻoku fai, ko e fai pe ke mātā ʻe he kakai: he ʻoku nau failaketeli laulalahi, pea pao 6 loloa honau kofu; pea nau manako ke takoto ki muʻa ʻi ha kātoanga, pea ke nofo ki muʻa 7 ʻi he falelotu, pea ke fakaʻapaʻapa ʻia ʻi he malaʻe fakatau, pea ke ui ia ʻe he kakai, Lapai. Kia Sisu ‘i he mamani ‘oe talanoa ni mo hotau mamani ka ‘i ai ha taha pe tangata lotu ‘oku ne lolotonga mo’ua he ngaahi to’onga mo’ui malualoi ni koe “Falesi” koe mo au he kia Sisu he ‘oku tau mo’ui kaakaa he’ene lotu lelei he ‘oku ke he ‘ae me’a ‘oku fakamatala ‘e hota ngutu moe ngaue ‘oku fai ‘e hota tuhuu.

    Koe lea “Malualoi/ Hypocrite” ‘oku ‘ikai ke haa ia he ‘uluaki veesi ‘e 12 ki mu’a he vahe ni ka ‘oku ha hokohoko tu’o 6 ia toenga ‘oe vahe ni. Pea neongo ‘ene ‘ikai ha ‘ae lea malualoi he konga ki mu’a ‘oe vahe ni (1-12) ka koe lea tefito’i ia ‘oe vahe 23. Koe Falesi heni kia Sisu ko ha kakai ‘oku kehe ‘enau mo’ui mei he me’a ‘oku nau malanga mo ako’aki. Ko hono toe fakaongo mai ‘eni ‘e Matiu ‘ae lea ‘ae Palofita mataloloa ko ‘Aisea 29: 13 “Pea folofola mai ʻa Atonai. Ko e meʻa ʻi he ʻunu mai ʻa e kakai ni ʻaki honau ngutu, mo fakalangilangi ʻi au ʻaki honau loungutu, ka ko honau loto kuo nau fakamamaʻo meiate au, pea kuo hoko ʻenau lotu kiate au ko e tuʻutuʻuni pe ʻa e 14 tangata kuo nau ako ai:” Koe kaveinga/ issue lahi taha kia Sisu hono kuonga koe “mo’ui malualoi” tautautefito ki he ha sino ‘ae to’onga mo’ui ko ia he kau Falesi. ‘Oku hoko ai pe foki ‘ae to’onga mo’ui fakafalesi ni koe koto “ngaue fakamamata” pe ia ‘oku lolotonga hoko he ‘aho ni. ‘Oku nau lau koe kakai lotu ka koe kau ma’u lotu, ‘oku nau lau ‘oku nau ‘ofa ka koe koto ta’e ‘ofa. ‘Oku nau feinga’i ‘enau to’onga ke ha ko ha kau kalisitiane kinautolu ka ‘i honau loto koe koto fakapoo moe fonualoto. ‘Ai ke tatau hotau ngutuu mo hotau tuhuu
    Koe “‘ofa/ Meesi/ faitotonu

    Kia Sisu ‘oku malava ‘e he kau Falesi ni ‘o lau ma’uloto ‘ae ngaahi fo’i lao ‘e 613 mei he fuakava motu’a ki he tokua ‘e fakahoifua ki he ‘Otua….Taimi tatau na’a nau li’aki ‘e kinautolu ‘ae ngaahi tefito’i me’a mahu’inga taha hono tauhi ‘oe lao koe “‘ofa/ Meesi/ faitotonu” ka koe ngaahi me’a pe ‘eni ia ‘oku tokanga taha mai ki ai ‘ae ‘Otua. Koe kaveinga mamafa ‘oku nau hilifaki ki he kakai ko e fiema’u ke nau talangofua kakato ki he lao ‘e 613. Na’a nau fa’u lao (Pharisaic laws) ki he ngaahi tukunga ‘oe mo’ui kotoa pe. ‘Oku hangee koe Sapate ‘oku lahi hono ngaahi taputapui, tapu ho’o toli ha’o fo’i uite, tapu ho’o fai ha fakamo’ui he sapate, tapu ho’o fua ha peepee ‘oku to’o ‘e hono nima (pepe) ha kavenga pe ko ha momo’i ngaue he sapate. ‘Oku tapu ‘enau kai ta’e tomu’a fanofano…’I he tukufakaholo fakasiu koe lahi e me’a ‘oku nau fanofano ai koe vaeua ‘oe nge’esi fua’i moa hono lahi. Pea ko hono founga koe fakahanga ki ‘olunga honau ngaahi tuhu kae fakato’i mei ‘olunga ke toki tafe hifo ki honau tuhu pea lau ia leva ia kuo ne ‘osi fanofano. ‘Oku tau vakai ki he founga faingata’a ‘oku tu’utu’uni ‘e he lao ke fakamafasia’aki e kakai ni. Kohai ia ‘e lava ke ma’a ai? Pea kuo hoko leva ‘ae lao ni koe kavenga lahi ia ke tauhi mo fua ‘e he kakai. Ki he kau Falesi ‘oku nau mamafaange ki he mo’ui fakama’a ‘ae sino ‘i he ngaahi me’a ‘oku tokanga mai ki ai ‘a Sisu ke tauhi ‘ae ‘ofa, meesi moe faitotonu.

    Koe ‘aho ni mo hono ngaahi ouau fakafalesi: ‘Oku tau fa’a mamahi’i mo fakamamafa’i mo kei tauhi mai ‘a ‘etau ngaahi to’onga lotu moe tui na’e fa’a kamata’aki ‘etau lotu ‘i hotau ngaahi feitu’u taki taha. Koe ngaahi founga ‘etau fai ‘oe faka’osita’u moe uike lotu, Kilisimasi pea mo hono ngaahi ouau pea mo hono ngaahi pola (fakaafe). ‘Oku ‘ikai ke kei ‘iloa ‘ae ngaahi katoanga ni koe katoanga lotu ka ‘oku ‘iloa koe ngaahi katoanga kai moe katoanga fe’au’auhi koloa fakatonga. Koe meimei koe mamafa e ngaue ni mo hono ngaahi talitali ‘e fai kotoa ia ‘e he kakai ‘oe Siasi kae fa’a fakalangilangi pe e kau paipa ‘o tali kai pe mo ma’u ha’anau koloa. Koe pau ke fakaafe ‘ae fo’i malanga kotoa pe failotu kotoa pea ka ‘ikai lava ia kuo lau’i ‘e he kakai ‘oe siasi pea ta’e malanga ia ha ngaahi mahina. Ki he kakai tokua koe fakaafe failotu koe pau ke te tomu’a ‘ai hoto vala (koe koloa fakatonga) ke talitali’aki ‘ae toko taha ‘oku ne fai hoto fakaafe. Pea ka hili ‘ene ha’u mo ‘ene fakaafe pea ‘oku te foaki atu leva moe koloa fakatonga ke foki mo ia. ‘Oku hange pe nai ‘ae founga ni ha fefakafetongi’aki koloa. Koe me’a lahi ‘aupito ‘ae hoko ‘ae ouau ni koe faingata’a’ia fakasiasi. ‘Oku ne fanau’i ‘ae loto fe’au’auhi ke ‘oua na’a laka ‘ae fakaafe ‘oku ‘omi he’ete koloa ‘oku tali’i’aki (hoto vala). ‘Oku ou fa’a fetaulaki mo e ngaahi faingata’a ni ‘ae fa’a felauaki he oo atu mo ‘enau fakaafe koe ngatu launima moe fala ‘e fiha moe ha fua kae tali mai’aki kinautolu ‘aki ‘ae ki’i fola’osi pe. Koe taimi ‘e taha ‘oku nau fetulituli’i pe ke nau ma’u ‘ae fika fakaafe ‘ae faifekau pe ha taha ma’olunga he siasi. Taimi ‘e taha ‘oku toki nofo ‘ae faifekau ia ‘o fika’i pe koefee ‘ae fakaafe ‘oku lelei taha hono pa’anga moe koloa ‘o ‘unu ia ki he fika ko ia. Koe me’a fakamamahi lahi ia ki he ngaahi famili ‘ae felaunga’aki. Ka koe fee ‘ae tapuaki ka ma’u ‘e he kakai ‘oe siasi he founga ni ‘aki ‘ae ngaahi laumalie hala ni? ‘Oku kei tokoni nai ‘ae founga ni ki he’etau fai ‘ae lotu pe na’a kuo hoko koe fakakavenga lahi ki he kakai ‘oe siasi? Tau faka’apa’apa lahi ki he kakai ‘oku nau fai ‘ae me’a ni ‘i he mo’oni moe tui ko ‘enau fai ‘ae feilaulau ni koe mo’oni kotoa pe ia honau loto he fakahasino ‘ae ‘ofa moe hounga’ia na’e lau ki ai ‘a Kalaisi.

    Koe mo’ui fakafalesi e kakai ‘oe Siasi: Kainga ‘oku matu’aki fiema’u ke tau fakatonutonu leva ‘etau ngaue moe to’onga mo’ui ‘oku tau mamahi’i he lotu ke ‘unu ki he ngaahi to’onga mo’ui ‘oku hoa moe finangalo ‘oe ‘Eiki ‘ae ‘ofa, meesi moe fa’a fakamolemole pea moe mo’ui faitotonu.” ‘Oku tau fu’u ‘ofa mo tokangaange ke tauhi ke matauhi ‘ae ngaahi tukufakaholo moe ngaahi tu’utu’uni fakasiasi ‘i ha’atau fakamoleki ‘ae taimi ko ia ke tau fai ai ha ‘ofa mo ha tokoni ki hotau ngaahi kaungaa’api ‘oku nau faingata’a’ia he mo’ui ni. ‘E ala lau nai ko ha Siasi ma’u lalo ia mo ta’e manakoa kapau te nau loto ke to’o ‘ae konga lahi taha ‘enau misinale fakata’u ‘o fai’aki ia ha ‘ofa ki he kakai ‘oku viviliange ‘enau fiema’u he mo’ui ni? ‘Oku hoko nai ‘etau uki e kakai e Siasi ke tauhi ‘ae ngaahi ouau ni tokua he ‘oku tau ngali Siasi ai koe pa’anga lahii moe lahi ‘ene koloaa (properties)? Tau ma’u ai pe hono momona moe langilangi’ia ‘I memeni kae hala ‘aupito pe ‘a Langi ia. ‘Io, ‘Oku tau ha faka’ofo’ofa mo ngali kaukaua pehee ki tu’a ka ko loto ‘oku hangee pe ia ko ha Falesi ‘o matamata lelei ki tu’a kae fonua loto mo hui momoa ‘a loto. He koe ngaue ma’ama’a taha pe ‘oku nau lava ke fai ko ‘enau fakahauee holo pe he ngaahi feitu’u fakataha’anga kakai ‘aki ‘ae ngaahi fu’u teunga fakalotu pea nau ngali ha ma’oni’oni ai ki he sio e kakai ka ki he ‘afio hifo ‘ae ‘Otua koe koto palakuu fau. Koe mamafa e ngaue ia ‘oku fua ia ‘e he kakai ‘oku nau feinga ke tauhi kotoa e ngaahi lao ‘e 613. ‘Oku ‘ikai ke nau loto ke nau fie fakatomala he ‘oku nau tui ‘oku nau ma’oni’oni hono lau ma’uloto e ngaahi lao ni (…They were not willing to address the extortion, greed, rapacity and wickedness that were inside their inner hearts.) ‘Ai ke tatau hotau ngutuu mo hotau tuhuu

    Koe to’onga malualoi ‘ae Falesi he talanoa ni: “….Pea ka ai haʻanau ngaūe ʻoku fai, ko e fai pe ke mātā ʻe he kakai: he ʻoku nau failaketeli. Koe failakiteli/ phylacteries…ko ha ki’i puha leta ‘oku fa’o ai e fekau mei a Teutalonome 11:18 “Ko ia te mou ʻai ʻeku ngaahi lea ni ki homou loto, pea ki homou laumalie; pea te mou noʻo ia moʻo fakaʻilonga ʻi homou nima, pea te nau tuʻu moʻo failaketeli ʻi 19 homou vahaʻa mata. Pea ‘oku ha’iha’i ma’u pe ‘i mu’a ‘i honau la’ee pea moe funga uma he ko hono taumu’a ia ke ‘ilo’i ngofua kinautolu ‘e he kakai kae faiange ‘enau faka’apa’apaa. Pea ‘oku nau ‘ai ke lau laulalahi, pea pao loloa honau kofu; pea nau manako ke takoto ki muʻa ʻi ha kātoanga, pea ke nofo ki muʻa 7 ʻi he falelotu, pea ke fakaʻapaʻapa ʻia ʻi he malaʻe fakatau, pea ke ui ia ʻe he kakai, Lapai. Ki he mamani ‘oe Siu na’e faka’ilonga’aki ‘ae kau taula’eiki ‘aki e ngaahi teunga ni moe failakiteli ka ki he ‘aho ni ‘oku faka’ailonga’aki ‘ae kau Kalisitine’aki ‘enau mo’ui mo ‘ulungaanga faka’aho’aki ‘ae fakahinohino ‘ae ‘Otua. Koe Falesi ‘oku nau teunga’aki e lotu ka nau ma’u e langilangi moe ngeia moe faka’apa’ap’ia ‘ae kakai. Ka ‘oku fee kitautolu he ‘aho ni? ‘Ikai ‘oku tau ngaue’aki hotau ngaahi lakanga fakalotu ke pa’usi’i’aki ‘ae falala ‘Otua moe ‘ofa lotu ‘ae kakai?  ‘Ikai ‘oku tau fie faifekau pe kumi ai ha’atau tu’umalie? Me’a koe lahi atu e kakai pehee ni he ‘aho ni pea ‘oku fu’u ‘ilonga ia he’enau ngaahi to’onga mo’ui. Nau loto ma’u pe ke teuteu’i ha pola mu’a ma’a nautolu….nau loto ma’u pe fakatapua ‘i he ngaahi ha’ofanga…Nau loto ma’u pe faiange ‘ae lea ni “Malo e fakalaumalie ‘ae faifekau!”….’Oku lelei pe ia ‘i hono anga totonu kapau koe fakalea ia ‘oku fiefia ki ai e kakai ka ‘oku ‘ikai koe me’a ia ke tau fekau’i kinautolu ke nau fai pehee mai.
    Koe mo’ui fakasevaniti ‘ae Takimu’a

    Ko hono ‘uhinga ia ‘oe pehee ‘e Sisu he talanoa ni “Ka ko kimoutolu ʻoua naʻa ui ko Lapai: he ʻoku taha pe hoʻomou Faiako,…ko ‘etau omi ke kau ki he lotu ‘ae ‘Eiki koe kau akoanga mo Tisaipale kotoa pe….pea hoko atu ‘a Sisu “… ka ko kimoutolu ko e ngahi tokoua kotoa pe. ‘Oku ongo fakatautehina mo’oni pe ‘ae lea ni “ngaahi tokoua faifekau…pe Setuata”…. Pea ʻoua naʻa ui ha toko taha ʻi mamani ko hoʻomou tamai: he ʻoku taha pe hoʻomou Tamai, ko e Tamai Fakalangi. ‘Oku ‘ikai ‘uhinga heni ia ke tau ta’e ui ai ‘etau Tamai ko ‘etau tamai ka na’e fakataumu’a ‘ae lea ni ki hono uki ‘e he kau Falesi ni ‘ae kakai ke nau ma’u kotoa ‘enau tokanga (attention). Kaeʻumaʻa ʻoua naʻa ui kimoutolu ko e kau takimuʻa: he ʻoku taha homou 11 Takimuʻa, ko Kalaisi. ‘Oku ‘ikai ha takimu’a ka ko Kalaisi pe! ‘Oku ‘ikai koe kau Falesi he talanoa ni pea koe takilotu ‘oe kuonga ni ka ko Kalaisi ai pe. He telia na’a ma’u hala e kakai pea mole ta’e’aonga ai ‘enau mateaki lotu ‘o iku fakala’aa ‘i Sia Tamaki ‘enau ngaue he lotu koe mole ‘ae taki mu’a mo’oni ko Kalaisi mei honau lotolotonga. Ka ʻoka ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻe lahi hake, te ne nofo ko hoʻomou 12 sevaniti. Pea ko ia te ne hakeakiʻi ia ʻe fakavaivaiʻi: pea ko ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻe hakeakiʻi. Ko kitaua ‘oku lolotonga mo’ua ai koe “Falesi” kitaua kia Sisu he taimi ni (Levitiko 15:37-39).

    Fakama’opo’opo
     

    Koe lahii kia Sisu koe pau ke te matu’aki hangee koe sevaniti ‘o hoko koe kimui. Ke te tomu’a ako ke te taliangi/ talangofua/ kataki lahi hangee koe loto ‘oe sevaniti. Me’a ia na’a nau mamata ai ‘ia Sisu he po ‘oe ‘ohomohe koe hoko mai ‘ae Lapai/ Faiako ‘o fufulu honau va’ee koe’uhii he na’e ‘osi ma’u ‘e Sisu ia ‘ae ongo moe talangofua moe kataki ‘ae sevaniti ki hono ‘Eiki ka ko ‘ene Tamai. Ka ʻoka ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻe lahi hake, te ne nofo ko hoʻomou 12 sevaniti. Pea ko ia te ne hakeakiʻi ia ʻe fakavaivaiʻi: pea ko ia te ne fakavaivaiʻi ia ʻe hakeakiʻi. Kainga neongo koe me’a faingata’a lahi taha ‘eni ke tau faiange ki he ‘Eiki ka ko hotau halanga tapuaki pe ia. He ‘oku malava ‘e he fo’i to’onga mo’ui fakavaivai ni ‘o fakakakato ‘ae kotoa ‘ae ngaahi lao ‘oku hoifua mai ki ai ‘ae ‘Eiki. He kapau he’ikai te tau ‘ofa ki he ‘Otua pea ‘ofa ki he kaunga’apii ‘e lava feefee ai ke fai ‘ae mo’ui fakavaivai ni? Koe lahi koee ‘oku lea ki ai ‘a Sisu ‘oku ‘ikai koe lakanga pe tu’unga pe ma’u me’a ‘ikai ka ka koe lahi ‘ae loto (“inferiority” inside our souls, the greater is the need to exalt ourselves) ke fakavaivai ‘o ne lau ‘oku lelei hake ha taha ‘iate kitautolu..Pea neongo hono faingata’a ‘ae mo’ui fakavaivai mo fakasevaniti ka ‘oku malava noa pe ia kapau te tau angimui ki he lotu ni “‘Eiki liliu ‘a hoku loto keu tui ai pe ki ho poto kae faingofua pe keu talia ke fai ho finangalo ia………

    ALU 'O FAI PEHE FOKI MO KOE


    Ngaahi Lesoni :  ‘Ekisoto 14 :19-31 ; ‘Ekisoto 15 :1-11, 20-21 ; Loma 14 :1-12 ; Matiu 18 :21-35
    Kaveinga:   “‘Alu ‘o fai pehee foki mo koe!
    Potu Folofola  Maitu: 18:22Tali pe ‘e Sisu ‘oku ‘ikai teu pehee kiate koe ‘o tu’o fitu; ka ‘o tu’o fitu ‘o liunga’aki ‘ae fitungofulu
    Himi 606/534/504

    Talateu

    Lolotonga pe ‘etau mo’ui mo fononga he meesi moe fakamolemole ‘ae ‘Otua ‘oku  tau fu’u kei tomui mama’o he angimui mo fa’ifa’itaki pea ke tau fakahaa’i ‘ae ‘ae mo’oni ‘oe mo’ui moe meesi ko ia ki hotau ngaahi kaungaa mo’ui ni. ‘Oku hanga ‘e he talanoa fakataataa ni ‘o fakahaa’i mai ‘ae fa’ahinga houhau ‘ae ‘Otua kuopau ke hoko ki ha Kalaisitiane kuo ‘ikai ke ne fie vahevahe ‘ae meesi kuo ne tofanga ai he fakamolemole ‘ae ‘Otua ki hono kaungaa mo’ui. Koe lea fakamolemole koe tukuange pe faka’ataa. Koe lea maheni ‘eni ‘oe fakamaau’anga mo kinautolu ‘oku maheni hopo koe “tukuange ‘ehe fakamaau” ha taha mei hano tukuaki’i ki ha hia. Pea koe tokotaha leva ko ia kuo ne tau’ataiana mei tukuaki’i ko ia. Koe lea fetau ia ‘oe “fakamolemole” koe “tau’ataina” he kapau ‘e ‘ikai ha fakamolemole ‘e ‘ikai ha fakataua’ataina. Koe fakamolemole koe “fakafoki” ki he tukunga mo’ui kimu’a ‘oe feohi hangee koe angahala ke fakafoki mei he’ene angahala kuo ne feia pea ke ne tau’ataina ia mei he angahala ko ia. Na’e fakafehu’i ‘e Pita kia Sisu ‘o fekau’aki moe fakamolemole
    “…’Eiki ‘e tu’o fiha ‘ae fai hala ‘a hoto tokoua kia kita, ka te fakamolemole pe? ‘o tu’o fitu ‘apee? “Pea tali ‘e Sisu ‘oku ‘ikai teu pehee kiate koe ‘o tu’o fitu: ka ‘o tu’o fitu liunga’aki ‘ae fitungofulu…” pea ko ia foki hotau veesi malanga.

    Koe vete ‘oe potu tohi

    Koe hili foki ‘eni hono fakahinohino ‘e Sisu ‘ae mahu’inga hono fai ‘oe fakalelei telia na’a na’a mole ha ki’i sipi ‘e taha mei he takanga. Koe fehu’i na’e fai ‘e Pita kia Sisu ‘o na’e mei he maama ia ‘oe tukufakaholo fakasiu ‘o fekau’aki mo hono fakangatangata ‘o hono fai ‘oe fakamolemole ke tu’o tolu matee pe. Koe tali na’e fai ‘e Sisu ko ‘ene fakamahino mai ‘oku “‘ikai ha fakangatangata pau” ia ‘oe fakamolemole ke ‘oua na’a tu’o fitu pe kae fitu liunga fitungofulu (tu’o 490). Koe’uhi koe mahu’inga kia Sisu ‘ae fakakaukau ‘oe “fakamolemole” ko ia ai na’e fai ai ‘e Sisu ‘ae talanoa fakataataa ni ‘o fakatatau ki ai ‘ae Pule’anga ‘o Hevani.

    Na’e ‘i ai ha kolo’ia pe tu’i nai na’a ne fekau ke totongi ‘osi ange ‘ehe taha ‘o ‘ene kau sevaniti hono mo’ua kiate ia koe taleniti ‘e taha mano (10,000). ‘Oku fakafuofua ia ki he pa’anga ‘e laui miliona pea ko ha koula pauni ‘e 58 ki he 80 he ‘aho ni. Pea koe’uhi koe ‘ikai malava ‘e he sevaniti ko ‘eni ke totongi ‘ae mo’ua ki he Tu’i ni ko ia ai na’e tu’utu’uni ‘e he Tu’i ke fakatau tuki kotoa hono mali mo ‘ene fanau moe me’a kotoa pe na’a ne ma’u ke totongi’aki hono mo’ua. Fakatatau ki he fakamatala ‘a Matiu na’e tomape’e atu ‘ae sevaniti ‘o kole ke toe tuku mai pe hano ki’i taimi pea tene toki totongi kotoa “…pea manava’ofa ‘ae ‘Eiki ‘oe tamaio’eiki ko ia, ‘o ne tukuange ia mo ne fakamolemole hono mo’ua.” ‘Oku ha mei he’ene fiema’u ‘ae sevaniti na’e ‘ikai te ne fiema’u ‘ae fakamolemole ka na’a ne fiema’u ke toe ki’i fakatotoka hono taimi ‘eke kae toe ‘oange hano ki’i taimi ‘e malava ke ne toki  totongi ai hono-mo’ua.

    Fakatatau ki he fakamatala ‘a Matiu na’e ‘ikai fu’u fuoloa mei ai kuo fetaulaki atu ‘ae tamaio’eiki ni mo ha taha ‘i he kau ngaue na’e ne mo’uaange kiate ia koe tenali ‘e teau “…pea ne puke ia ‘o fakasisina hono kia ‘o ne pehee. Kapau kuo ke mo’ua, totongi.” Koe tenali koe fo’i seniti siliva ia ‘ae Pule’anga Loma pea ‘oku fe’unga hono mahu’inga moe seniti ‘e 16 pe ko ha fo’i vahe ia he ‘aho kakato ‘e taha ‘ae tangata ngaue unga pe lau’aho he pule’anga Loma. Na’e tautapa ‘ae sevaniti ni ki ha’ane meesi ka na’e ‘ikai te ne tali ka na’a ne li ia ki he Pilisone koe ta’e totongi ange hono mo’ua. Koe’uhii koe ‘ikai fiemalie ‘ae toenga ‘oe kau ngaue ki he’ene fai pehee ko ia na’a nau fu’u loto mamahi ‘aupito (elypēthēsan “grieved or sad to the point of distress”) ‘o nau launga ki he Tu’i ‘ae angafai ‘ene sevaniti. Koe’uhii na’a ku fakamolemole’i koe he tenali ‘e 10,000 (pa’anga ‘e laui miliona) ‘osi ko ia ‘oku ‘ikai teke lava ke fakamolemole ho kaungaa ngaue he tenali ‘e 100 (ki’i seniti ‘e 16 nai). Koehaa fau ia? ‘ae siana ta’e loto? ‘ikai keke ‘alu ‘o fai pehee foki mo koe! Koe me’a ‘i ho’o ta’eloto ke fai ki he kakai kehe ‘ae me’a ‘oku ke loto ke fai kiate koe ko ia ‘e lii koe ki he fale fakapopula koe’uhii ko ho’o “ta’e fie fakamolemole” pea mo ho’o “ta’e ‘ofa” ki ho kaungaa ngaue.

    Koe ngaahi pole ‘oe fekau ni:

    Koe ‘etau fai ‘ae fakamolemole ‘oku ‘i ai ha tukukehe ai? (execeptions/ ‘oku fa’a ui ‘ae fa’ahinga exception ko ‘eni koe indifference of the perpetrator). Kapau koe kovi ‘oku fai ki hoto kakano mo’oni ‘a hoto uaifi pe ko hoto ‘ofefine kohai nai ia ‘e malava ke fehangahangai moe fekau ‘oe fakamolemole ni? Koe fifili kainga pe ‘e hoko nai ‘etau toutou fai ‘ae fakamolemole ke tau faka’ai’ai ai ‘ae tokotaha ko ia ke ne toutou fai mai ‘ae kovi ko ia kiate kitautolu?

    Fakaakonaki
    Kainga kuo lahi pea kuo ‘i ai hotau ngaahi kaungaa mo’ui kuo nau femotumotuhi koe’uhii koe ‘ikai fie fetukulolo’aki mo fie fefakamolemole’aki pea kuo a’u ki he matuku ai ‘ae ngaahi loto fale, pea pehee ki he ngaahi Siasi koe’uhii pe koe ‘ikai malava ke fai ‘ae fekau ni koe fefakamolemole’aki. Kainga ‘oku a’u he ‘aho ni ki hono DNA ‘e he fanau tamai mo fa’ee taha honau toto pe koe tokoua mo’oni pe ‘ikai koe hulutu’a ai pe ‘ae ‘ikai malava ke tukulolo mo fai ai ‘ae fakamolemole. Kainga tau vakaia ki he fu’u angahala ni pe koe toe ha ha’ate ngaue mo akonaki lelei ‘e toe fai kuo ‘osi kalokalo atu pe ‘a mamani koe’uhii pe koe ho’ata mai mei he’etau mo’ui ‘ae ta’e fakamolemole. ‘Oku tau mavahe nai mei ha Siasi ko ha “loto lelei” pe koe mavahe ai pe he “kee” moe  “loto mamahi?” ‘Ikai nai koe ‘uhinga ia ho’o mavahe koe ‘ikai teke fie fai ‘ae fakamolemole? Ko ha makatu’unga malohi fe’unga nai ia ke fokotu’u’aki ha siasi koe “loto mamahi/ ta’e fakamolemole?” Fefe ‘ae kakai he loto siasi na’a ke ‘ita ai ‘e fefe ha’amou fetaulaki atu ki ha lotu fakatahataha? ‘Oku ke angatu’u nai ki he ‘Otua he ta’e fakamolemole? ‘Io kainga ‘oku tau hoko koe fili ki he ‘Otua koe’uhii koe ‘ikai ke tau malava ‘ae fekau kuo ne tu’utu’uni mai ke tau fai koe fakamolemole.

     ‘Oku ako’i kitautolu ‘e Sisu he’ene lotu na’e ako mai ke tau “…fakamolemole ‘akinautolu fuape ‘oku mo’ua mai…” Kapau ‘oku tau kole faka’aho ki he ‘Eiki ke ne fakamolemole’i ‘etau ngaahi fu’u angahala (tenali ‘e 10,000) kae ha leva kainga ‘oku ‘ikai ke tau malava ke fakamolemole’i ai ha taha kuo ne fai mai ha kovi kiate kitautolu. ‘Oku tau kole ha meesi mei he ‘Otua kae ‘ikai malava ke tau fai totoka ki he hotau ngaahi kaungaa mo’ui. ‘Oku tau kole ‘ene fakamolemole kae ‘ikai ‘aupito ha’atau loto fakamolemole ki hotau kaungaa’api. Koe fakahinohino ki he hono fai ‘oe feilaulau ‘oku fakahoifua koe tomu’a fakalelei mo hoto kainga pea toki fakakakato ‘ae feilaulau ko ia.

    Koe fakahinohino ko ia ‘a Sisu ‘o fekau’aki moe fakamolemole kuopau ke fai ia ‘o ‘ikai makatu’unga ‘i ha tukunga pau pe ‘i ai hano ngata’anga pau ‘ikai!. Kuopau foki ke tau tomu’a ma’u ‘ae loto fakamolemole pea koe fakamolemole ko ia ‘oku ‘ikai fai ia mei tu’a ka koe koloa ia hotau laumalie ke foaki atu ma’a ho’otau ngaahi kaungaa mo’ui “Ka mou anga’ofa mu’a ‘i ho’omou feangai, mo manava’ofa pea mou fefakamolemole’aki ‘o hangee foki koe ‘Otua ne ne fakamolemole kimoutolu ‘ia Kalaisi. Ko ia mou hoko mu’a koe kau fa’ifa’itaki ki he ‘Otua ‘o taau moe fanau kuo ‘ofeina…” (‘Efeso 4:32). Kainga he’ikai teitei malava ‘ae “fakamolemole” kuo tau lea ki ai kapau he’ikai fai mei loto ‘ae fakamolemole ko ia. Kainga ‘oku tatau heni ‘ae Pule’anga ‘o Hevani mo ha taha kuo ‘ikai ke ne fakangatangata ‘ene “fakamolemole” ‘isa kuo ne fai ‘ae fakamolemole ‘o lahi hake he fitu liunga fitu ngofulu. Kapau kainga koe me’a ‘eni teu ma’u ai ‘ae pule’anga ‘o Hevani koehaa ‘oku ‘ikai keu malava ai ke fai ‘ae fakamolemole? Kainga teke kei fakafefeka koaa ho loto ka ke iku ai ki he heli moe mate ta’engata?

    Fakama’opo’opo

    Na’e talaange ‘e ha toko taha kia Sione Uaisele he ‘aho ‘e taha “Ko au he’ikai pe te u fakamolemole’i pe fakangalo’i ha’ane fai kovi mai kiate ai ha taha” pea koe tali ‘a Sione Uaisele “Tangata ‘oku ou faka’amu pe ke ke hao ai pe ‘o ‘oua na’a ke fai ha angahala” Koe fakakaukau mahino ‘eni ‘oe fekau ‘a Sisu ki he fakamolemole he kuopau ke ne fakamolemole ‘ae hia ‘o kinautolu ‘oku tangi hake ki he’ene meesi.

    Koe fakamolemole koe taha ia he ngaahi me’a faingata’a taha he mo’ui ni kuo fekau’i kitautolu ki ai ‘e Sisu ke fai ka neongo hono faingata’a ka kuopau ke tau fai ‘ae fekau kuo ne tala. Koe fakamolemole ko e taha ia ‘oe ngaahi tefito’i makau’unga pau ‘o ha Kalaisitiane. He’ikai ala lau kitautolu ko ha Kalsisitiane ‘okapau he’ikai te tau fakamolemole. Kapau he’ikai te tau lava ‘ae fakamolemole pea taa ‘oku ‘ikai ha kaha’u ma’ae angahala pea kuo tau angatu’u kiate ia. Ka ‘i he mahino mo ‘uhinga lelei kiate kitautolu na’e tomu’a fai ‘e Kalaisi hotau “fakamolemole” ‘aki hono ta’ata’a ‘i Kalevale ko ia ‘oku taau ke tau ‘alu ‘o fai pehee foki mo kitautolu. ‘Emeni!

    Credit: http://bit.ly/Kavauhi

    KOE KELESI MALAVA'ANGA 'O E VAHEVAHE MAAU MOE TUFOTUFA TATAU


    Ngaahi lesoni: Same 105 :1-6, 37-45; ‘Ekisoto 16 :2-15 ; Filipai 1 :21-30 ; Matiu 20 :1-16
    Ngaahi Himi: 1. 601, 2. 640, 3. 561,
    Potu Folofola: Matiu 20: 14 “To’o pe ho’o me’a na ‘o ‘alu: koe ‘ange ki he muimui mai ni ‘o tatau mo koe ko ‘eku fa’iteliha pe.”

    Kaveinga: “Koe Kelesi pe ‘oku malava ai ‘ae vahevahe maau pea tufotufa tatau”

    Talateu


    Hili ‘eni hono ta’e tali ‘e he talavou koloa’ia ke ne fakatau atu ‘ene koloa ‘o tufa ma’ae masiva pea tene hoko foki koe lahi. Kia Matiu matamata na’e hu’ufa ‘ene hiki ‘ae talanoa fakataataa ni ma’a hono kaungaa lotu Siu koe’uhii koe fuofua tu’utu’uni ‘e he ‘Otua kiate kinautolu (Siu) ke nau uki mo langa hono Pule’anga. Pea na’a mo e kau ako pe foki ko ‘enau lau kinautolu ‘oku nau ma’u ‘ae ngaahi mafai makehe he pule’anga ‘oe ‘Otua (19:28). ‘I he talanoa ni kuo toe fekau atu ‘e he ‘Otua moe kau Senitaile ko ‘eni he ngaahi houa si’i pea ‘osi e ‘aho ke nau kau fakataha atu moe kau Siu hono langa ‘ae Pule’anga ko ia. Na’e ‘ikai lelei ki he Siu ‘ae toki ha’u ni pe ‘ae Senitaile pea na ma’u pe ‘ae langilangi moe mahu’inga tatau ki he Pule’anga ‘oe ‘Otua. Kia Matiu na’e matangata’a ‘aupito ki he Siu ke tali ‘ae fakakaukau ni ‘i he ‘uhinga na’e ‘ikai koe hoko mai ia ‘a Sisu mei he ‘Otua ke fokotu’u hono pule’anga ma’ae kakai kotoa pe (Siu moe Senitaile) pea ke nau hoko koe fo’i famili pe ‘e taha ‘oe ‘Otua. ‘I he talanoa fakataataa ni ‘oku ha ai ha launga ‘o ha kau ngaue koe’uhii ko ‘enau ta’efiemalie ki ha totongi ‘o fakatatau ki he kehekehe ‘enau taimi ngaue kae ma’u ‘ae totongi tatau, pea to ai ‘ae lea ni “To’o pe ho’o me’a na ‘o ‘alu: koe ‘ange ki he muimui mai ni ‘o tatau mo koe ko ‘eku fa’iteliha pe.” Pea ko ia ‘etau veesi malanga.

    Koe vete ‘oe potu tohi

    Pea lea ‘a Sisu koe pule’anga ‘o Hevani ‘oku tatau mo ha tangata’eiki na’a ‘a’ana ha ngoue vaine pea na’e tokosi’i ‘ae kau ngaue ko ia ai na’a ne kamata ‘alu hengihengi ki he maketi ke fakaafe mai ha kakai ki he’ene ngoue’anga vaine. Ko e fuofua kau ngaue unga na’e uki hengihengi (6:00 am) na’e mahino ‘enau alea ki he’enau totongi koe fo’i tenali ‘e taha he ‘aho… “Pea ne alea mo ha kau ngaue koe fo’i tenali ki he ‘aho…”  Koe toenga leva ‘oe kau ngaue na’e toki omi fakamuimui he laine ‘oe 9:00 am, 11:00 am na’e kehe honau fakaafe ‘o kinautolu he na’e fai’aki pe ia ‘enau fefalala’aki ki he lea ‘ae tangata na’e ‘a’ana ‘ae ngaue’anga “…pea ne pehee kiate kinautolu ‘alu mo kimoutolu ki he’ene ngoue vaine pea teu ‘atu kiate kimoutolu hono taau.” Na’e hoko atu ‘ene fakaafe mo uki ngaue ki he 3:00 pea na’a moe toe ‘ae houa ‘e taha (5:00 pm) pea ‘osi ‘ae ngaue na’a ne kei fekau mai pe ha kau ngaue ki he’ene ngaue’anga…mole pe mo kimoutolu ki he ngoue vaine… ‘I he hoko faka’osinga ‘oe ‘aho (6:00 pm) pea na’e ‘ange ‘enau totongi takitaha ‘o fakatatau ki he femahino’aki moe tangata na’e ‘a’ana ‘ae ngaue’anga koe fo’i tenali ‘e taha ‘o kamata mei he toki “mui mai” pea faka’osi ki he kau ngaue na’e “mu’a mai.” ‘Oku mahu’inga foki ke tau fakatokanga’i ‘ae founga na’e ngaue’aki ‘e he tangata’eiki ke ‘oange ‘enau vahe koe kamata mei he “muimui mai” pea toki faka’osi ki he “mu’omu’a mai.”

    Koe mahu’inga ‘oe fo’i tenali ‘e taha he kuonga ‘o Sisu ‘oku malava ke mo’ui ai ‘ae famili he ‘aho ‘e taha pea koe ‘aho pe foki ‘e taha na’e fiema’u ai ke nau ngaue kotoa ai. Koe totongi koe fo’i tenali ‘e taha ki he ‘aho pe houa ‘e 12 he ngaue’anga. Koe ‘amanaki ‘ae kau ngaue na’e toki “mui mai” koe 1/12 ‘oe tenali te nau ala ma’u ‘o fakatatau ki he ki’i taimi na’a nau ngaue ai neongo he’ikai fa’a malava ai ha me’a ai. Kiate kinautolu na’e toki feholoi mai kuo efiafi na’a nau ‘amanaki ki he totongi fe’unga pe mo taau ‘o fakatatau ki he konga ‘aho na’a nau ngaue ai he ‘e matu’aki fe’unga mo tokoni ke fafanga ai honau ngaahi famili. Ka ‘i he vakai atu ‘a kinautolu na’e tomu’a “mu’a mai” he hengihengi ki he tenali ‘e taha ‘ae kau ngaue na’e houa pe ‘e taha (5:00 pm) na’a nau ‘amanaki ki he vahe ‘oe houa ‘e 12 ‘oe ‘aho koe fo’i tenali ‘e 12. Ko ia ‘i he ma’u mai ko ia ‘enau vahe ‘oku nau tatau kotoa pe he taki tenali ‘e taha na’e mata meheka pea launga leva ‘ae kau “mu’a mai” ki he kau “mui mai” “‘A koe kau siana na’e muimui mai koe fo’i houa pe ‘e taha ‘enau ngaue pea ko ‘eni kuo ke fakatatau kinautolu kiate kimautolu, ‘a ia kuo nau fua ‘ae mamafa ‘oe ngaue pea fetakai moe pupuha ‘oe ‘aho” (v 12).

    ‘Oku to ‘ae fakamamafa ‘oe talanoa fakataataa ni ‘i he faitotonu ‘ae tangata’eiki na’e ‘a’ana ‘ae ngoue’anga pea moe launga moe loto meheka ‘ae kau ngaue ‘e ni’ihi koe’uhi koe ‘ikai ke nau loto fiemalie ki he vahevahe tatau mo tufotufa tatau ‘enau totongi ‘o fakatatau ki he’enau ngaahi taimi ngaue. Kapau te tau vakai mei he tafa’aki ‘oku launga mei ai ‘ae kau ngaue na’e tomu’a mu’a mai ‘e ‘i ai ‘enau mo’oni koe’uhii ko ‘enau fetaulaki moe ngaahi ha’aha’a moe kanongatamaki ‘o e vela ‘oe ‘ahoo. Pea ‘oku fe’unga malie ia mo ha lao ‘oha ngaue’anga he ‘aho ni. Ka ‘oku ou fokotu’u atu ‘ae fifili ni: Na’e loi koaa ‘ae tangata’eiki ni he’enau alea? Kainga kapau na’e ‘ikai ha taha ke ne fakangaue’i kotoa kinautolu ‘e ma’u nai ‘e ha taha ha fo’i tenali ‘e taha he ‘aho ke mo’ui ai? Kainga kapau ‘oku tau’ataina ‘ae ‘Otua ki he’ene me’a ‘a’ana ‘io pe kohai ‘e lahi mo si’i kohai leva ‘e ala alea mo fakafekiki moe ‘Otua?

    ‘Oku hanga ‘e he talanoa fakataataa ni ‘o hulu’i mai ‘ae fakakaukau ‘oe pau ke tau ngaue fakataha ke langa ‘ae pule’anga ‘o Hevani. Koe famili ‘oe ‘Otua ‘oku ‘ikai ko ha fo’i sosaieti ia he koe natula ‘oha Sosaieti kuopau ke ‘i ai ‘ae fa’ahinga kakai ko ‘eni ‘e 2. Ko “kitautolu” mo “kinautolu.” Ka koe famili ‘oe ‘Otua ko hono kakai ‘oku 1 matee pe ko “kitautolu” pe pea ‘oku ha’i kinautolu ‘ehe laumalie ‘oe fetokoni’aki ki ha’atau lelei fakalukufua kae ‘ikai ko ha laumalie ‘oe fe’au’auhi mo fefakavahavaha’aki. Koe laumalie totonu kainga ke ma’u ‘e he kau “mu’a mai” koe fakamalo’ia’i ‘o si’i kau toki “mui mai.” ‘Oku ho’ata malohi foki mei he talanoa fakataataa ni koe ‘Otua pe ‘oku ne tokangaekina ‘ae masiva moe tukuhausia pea fekumi ke ma’u mai mo ia na’e pau ke mole. Koe kotoa ‘oe ngaahi talanoa fakataataa ‘oku tuhu kotoa ia ki he faitotonu ‘ae ‘Otua pea moe ‘alunga tonu hono finangalo. ‘Oku ‘ikai te ne fiema’u ke foaki atu ke hulu ki he ma’u me’a kae tuenoa ‘ae masiva ke fakakakato ki ai hono fatongia tauhi kuo ne tala’ofa’aki mai.

    Fakaakonaki
    Kainga koe faingata’a lahi mo’oni ‘eni ‘oku tau mo’ua ai he ngaahi ‘aho ni ko ‘etau nofo ‘o fesiosiofaki mo fakavahavaha’a mei hotau ngaahi funga vaka. Taimi ‘e taha ‘oku tau meheka koe leleiange ‘enau fakaului kakai mo ‘enau founga ‘a’ahi kakai. Taimi ‘e taha ‘oku ‘ikai sai ki hotau loto ‘ae toki fokotu’u hake pe ha ngaahi siasi pea nau fu’u kaukauaange kinautolu ‘i he ngaahi Siasi na’e tomu’a fokotu’u. ‘Oku tau meheka koaa koe malavalava ko ia ‘enau ngaahi ngafa fakalaumalie? Koe haa koaa ‘oku ‘ikai ke tau fai ai ‘e tautolu ha me’a ke longo mo’ui ai pehee mo ‘etau ngaahi polokalama fakalaumalie?

    Kainga koe faingata’a ‘eni ‘e fekuki ia mo kinautolu kuo nau fu’u fuoloa ha ki’i fai’anga lotu pea kuo a’u ki ha taimi kuo nau lau koe siasi ‘eni ‘o nautolu he na’e mole ai honau kakava, mate ai ‘enau fanga kui hono feinga’i ke pupuhi ‘ae ki’i mataafi ni. Koe fa’ahinga fakakaukau ‘eni kainga te ne fanau’i ‘ae loto meheka moe fakavahavaha’a he loto fale ‘oe Siasi. Ko hono siofi ‘e he kau mu’a mai ‘ae kau mui mai he taimi kotoa pe telia na’a ‘i ai ha me’a te nau fakalaka ai ‘ia kinautolu. Koe tukia’anga pea moe fakaholomui lahi ‘eni ki he si’i kakai ne toki uhu mai ‘ane uhu ki he lotu (ngoue’anga vaine) koe fiemo’uii koe kei tangutu mai ‘ae ngaahi fu’u tunga’i koka he ngaahi fai’anga lotu ‘o lau kinautolu koe tefito’i kakai tukufakaholo ia ‘oe ki’i fai’anga lotu ko ia.  Koe taha e ‘ulungaanga ‘oku ne fanau’i ‘ae fa’ahinga to’onga mo’ui ko ‘eni ko hono label kitautolu ‘aki ‘ae Siasi ‘oku tau kau ki ai he ‘oku toitoi ai ‘ae fakakaukau ‘oe fakavahavaha’a.

    ‘Oku fanau’i ‘e he to’onga mo’ui koe “fiema’u mafai” ‘ae Angahala ni he loto Siasi. Kainga ‘oku tokolahi ‘aupito pe ‘ae fa’ahinga kakai pehee ni ia ‘i Heli he ‘oku ‘ikai ko Kalaisi ia ‘oku nau feinga’i ke fakahaa’i atu ka ko kinautolu pe ia ke ma’u ‘ae langilangi ‘o ‘ene lotu.  Ko kitautolu kainga koe kakai kotoa pe na’a ne fakangaue’i pea ‘oku ‘ikai totonu ke ha ai pe kohai na’e mu’a mai pe mui mai…Kainga tau manatu na’e ‘ikai ke tau fili ki he ngaue ka koe ‘Otua na’a ne fili kitautolu pea ne palomesi mai moe totongi (Sione 14:2-4). Ko ‘etau totongi ‘oku ‘ikai fai’aki ia ha “tenali” he ‘e ‘ilonga ai ‘ae “lahi moe si’i” pea mo hai na’e “mu’a mai pe mui mai.” Ka ‘oku fai’aki ai ‘ae KELESI he koe “Kelesi” pe ‘oku ne fakapalanisi tatau ai hotau tu’unga ki he fofonga mai ‘ae ‘Otua. Ko ‘etau totongi ‘oku ‘ikai ma’ae mamani ko ‘eni ka ko ‘etau ma’u ‘ae tokanga moe tala’ofa ‘etau Tamai ‘oku ne ‘afio ‘i he langi.

    Koe fakamalo’ia ‘oku ‘ikai ngata pe ‘i he ngaahi tapuaki moe Kelesi kuo fakakoloa’aki kitautolu ‘e he ‘Otua kae pehee foki mo kinautolu kuo toe fakakoloa atu ‘e he ‘Otua ‘enau mo’ui. Koe fakamalo’ia ko ia ke hu’u mai ia mei he laumalie ‘oe ia na’e “mu’a mai” mo kinautolu foki na’e “mui mai.” Kainga ‘oku ‘ikai te tau faka’amu ke ‘i ai ha ‘aho kuo hoko mai ai ‘ae pule ‘ae ‘Eiki ki hotau ngaahi ‘ahoo pea tau toe  nofo ke fehu’i pe koehaa me’a na’e toe na’e totonu keu toe ma’u mo ia? Ka ko hono totonu ‘o fakatatau ki he maama ‘oe talanoa fakataataa ni ke mau fakamalo’ia pe hono ki hono Huafa toputapu koe mahino ‘oku tau ma’u ‘ae mo’ui ta’engata ni he faka’osinga ‘oe ‘ahoo koe’uhii pe ko ‘ene “Kelesi” na’e tufotufa maau pea vahevahe tatau.

    Fakama’opo’opo

    Kainga mou fakatokanga’iange koe 1/12 (pondion) ‘oe tenali na’e totonu ke ma’u tokua ‘e he kau mui mai hangee koe launga ‘ae kau mu’a mai. Kainga ‘oku ‘ikai ha lau fika konga pehee ia he “‘Ofa” moe “Meesi” ‘ae ‘Otua ka ‘oku fika haohaoa (fo’i tenali kakato pe ‘e taha) ma’u pe ki he kakai kotoa pe he taimi kotoa pe. Kainga koe tatau ‘oe Pule’anga ‘o Hevani ko ha kakai na’e muimui ka kuo nau mu’omu’a pea ko ia na’e mu’omu’a ‘e muimui. Kainga kau toe fakamanatu atu koe totongi ‘o ha tenali pe pa’anga kuopau ke ‘asi ai ‘ae “lahi moe si’i” ka ki he totongi “Kelesi” ‘ae ‘Otua ‘oku ‘ikai ha “lahi mo ha si’i” ai he koe’uhi “He na’e ‘Ofa pehee pe ‘ae ‘Otua ki mamani ko ia na’a ne foaki ai hono ‘Alo tofu pe ‘e taha na’e fakatupu koe’uhi ko ia kotoa pe ‘oku tui pikitai kiate Ia ke ‘oua na’a ‘auha kae ma’u ‘ae mo’ui ta’engata. ‘Emeni!!

    ….Fakamanatu atu ‘etau lau folofola/ lotu fakafamili/ lotu lilo moe ‘aukai ke ne pukepuke’aki ‘etau mo’ui fakalaumalie…..’ofa atu ki he taha kotoa pe

    *****************************************************

    IKAI KOE LAKANGA KA KOE TUI TALA KI HE OTUA

    Ngaahi Lesoni : Same 78 :1-4, 12-16 ; ‘Ekisoto 17 :1-7 ; Filipai 2 :1-13 ; Matiu 21 :23-32

    Ngaahi Himi 468/409/ 360/ 412/ 442/561/573 (…toki fili pe ha himi fe’unga mo ho’o fakamamafa)

    Veesi malanga Matiu 21:27 “….Pea lea ai mo ia kiate kinautolu, Pea ʻe ʻikai ā te u talaatu ʻe au, pe ko e ha hoku tuʻunga ʻoku ou fai ai ʻa e ngāhi meʻa ko eni.

    Kaveinga: “‘Oku ‘ikai koe lakangaa ka koe tafoki ‘o tui tala ki he ‘Otua”

    Talateu


    Na’e lahi pe ‘ae ngaahi fehu’ia ‘o Sisu ‘oku hiki tohi ‘e Matiu…Na’e ‘eke ‘e he fai papitaiso ko Sione pea mo Pailato ‘ae tu’unga ‘o Sisu (Jesus’ identity) ; ‘Eke ‘e Sione pe ko ia ko aa ‘eni na’a nau tatali ki ai pe ‘ikai? (11:2-3). Na’e fehu’i ‘e Pailato pe ko ia ‘ae Tu’i Siu (27:11). Koe kau Falesi. Sikalaipe, Satusi, kau Taula’eiki moe kau matu’a na’a nau fa’ufa’u ha ngaahi fehu’i tauhele kiate ia (15:1-2), na’a nau fiema’u ha faka’ilonga mo ha fakamo’oni (signs or proofs (12:38; 16:1), fekau’aki moe vete mali/ divorce (19:2), tukuhau (22:15-17), toetu’u/ resurrection (22:23-28)…’eke mo e mafai ‘oku ne fai ai e ngaahi me’a ni (21:23). Na’e fehu’iange ‘e he kauako kia Sisu pe kohai ‘oku lahi ‘iate kinautolu (18:1), Koe ha e me’a ke u fai keu ma’u ai e pule’anga (19:16), na’a nau fehu’ia ha ngaahi faka’ilonga ki he ofi ngata ‘ae ngata’anga (24:3). ‘Eke ‘e Pita pe tu’o fiha ‘etau fakamolemole (18:21), Koe kotoa ‘oe ngaahi fehu’i ni na’e mafai ke tali kotoa pe ia ‘e Sisu pea mo ‘ene fakamahino lelei ‘ae kaveinga ‘o ‘ene hoko mai pea mo hono tu’unga ‘oku ne fai ai ‘ae ngaue ni pea moe fakahaa’i ‘ae pule’anga ‘oe ‘Otua. Ka koe’uihii ko ‘enau ta’e tui tala kiate ia na’e too ai ‘ae lea ni ka ko hotau veesi malanga: Pea lea ai mo ia kiate kinautolu, Pea ʻe ʻikai ā te u talaatu ʻe au, pe ko e ha hoku tuʻunga ʻoku ou fai ai ʻa e ngāhi meʻa ko eni.

    Koe vete ‘oe potu tohi

    Koe lolotonga ‘eni ‘oe uike tapu pea moe hono lamasi holo ‘e he hou’eiki taula’eiki moe kau matu’a ha founga ke fihia ai pea makatu’unga ai ha’anau puke ia ke tautea’i. Koe konga foki kimu’a ‘oe talanoa ni ‘oku lave ai ki hono fakama’a ‘e Sisu e Temipale pea na’e ‘ikai ongo lelei foki ‘eni ki he kau taula’eiki he koe me’a ‘eni na’a nau ngali taula’eiki ai mo ngali lotu koe kakai’ia ‘ae temipale. ‘Ikai lau ha taha ia ki he’enau ma’anga ika maka fakapa’anga ‘e molia he ngaue fakama’a ko ‘eni ‘a Sisu. Ko ia na’a nau fai ai ‘ae fehu’i ni kia Sisu.  ‘Oku ‘osi ‘ilo lelei pē ‘e he hou’eiki taula’eiki, mei he ngaahi ngāue kuo fai ‘e Sisu ‘i honau ‘ao, ko e toko taha eni ia (‘a Sisu) kuo fekau mai mei he ‘Otua pea ‘oku kau mo e ‘Otua. Ka na’e fai atu ‘e Sisu ‘ene fehu’i ‘ana pe ‘oku nau maheni mo Sione Papitaiso? Ko e fai papitaiso ʻa Sione naʻe mei fe ia? mei he langi, pe mei he tangata? (‘uhinga ‘ae lea tangata heni ki he fakakaukau fakaetangata pe na’e fai ‘e Sione/ human mind). ‘Oku ha mahino mei he’enau tali ‘ae ‘uhinga malie pe kiate kinautolu ia kohai ‘a Sisu. Pea nau fekihiaki, ʻo pehe, Kapau te tau tali, mei langi; te ne pehē mai, Pea ko e ha ai naʻe ʻikai te mou tuitala kiate ia? 26 Pea kapau te tau pehe, Mei he tangata; kae telia ʻa e kakai; he ʻoku nau lau kotoa pe ko e palofita 27 ʻa Sione.

    Koe mahu’inga ‘oe lea mafai/tu’unga kia Sisu pea ki he kau fehu’i foki.


    Pea kuo ne hu ki he Temipale, pea ko e houʻeiki taulaʻeiki mo e kau matuʻa ʻo e kakai Siu naʻa nau ʻunuʻunu kiate ia ʻi heʻene faiako, ʻo nau pehe, Ko e ha ho tuʻunga ʻoku ke fai ai ʻa e ngāhi meʻa ko eni? pea ko hai naʻa ne tuku kiate koe ʻa e tuʻunga ko ia? Ko e lea “mafai/ authority” koe lea matu’aki malohi hono ‘uhinga koe’uhii ko hono mahu’inga. ‘Oku ‘osi ma’u malohi pe ‘ae fo’i lea “mafai” ‘iate i ape. Ko ‘etau lea pe ki he “mafai” kuo ne ‘osi ‘omi ai pe ‘ae ongo’i ‘apasia moe mohu faka’apa’apa’ia. Ko lea ni ‘oku ne ma’u ‘ae “faingamalie lahi ke fai tu’utu’uni”/ ke fai tu’utu’uni…ma’u moe “mafai lahi/ power” denotes permission. It denotes privilege. It denotes power. It denotes rule, control, influence. Ka ‘i ai ha taha kuo foaki ki ai ha mafai ‘oku ‘uhinga ia kiate kita kuo te ma’olunga kita he toenga ‘oe kakai…. to wield certain rights and privileges. Koe mafai ‘oku ne nofo ia ‘i he “lakanga/tu’unga” pea kuopau ke na fononga ma’u ai pe. Koe to’o ‘oe lakanga pe fakahifo kita mei he lakanga ‘oku ‘uhinga ia ‘oku hifo ai pe moe mafai. Kia Sisu na’a ne ‘osi ‘afio’i koe si’i me’a ‘eni ‘oku makatu’unga ai e lotu ‘ae kau Taula’eiki moe matu’a lotu siu koe ” fiema’u” e ngaahi naunau’ia ‘oe “ma’u lakanga.” Ko e me’a fakaloloma taha ia he talanoa ni, ko e mahino, ko ‘enau fakafehu’i na’e fai, ko ‘enau kumi tu’unga aipē ma’a honau laumālie, ke faka’āsili ai ‘enau ta’etui kia Sisu. ‘Oku tau ngaue’aki nai e mafai/lakanga/ tu’unga ‘oe lotu ko ha makatu’unga ia ke toitoi ai ha’atau faihala? ‘Oku tau mounu ‘aki nai e lakanga ‘oku tau ma’u ke kumi’aki ha’atau lelei fakafo’ituitui pe?…a’e Tamai ki he famili…’ae Palemia ki he pule’anga….’ae puleako ki he’ene kauako?…’ae faifekau pea mo hono kainga lotu….Koe’uhii ko ‘enau ta’e ‘ilo ‘ae fehu’i ‘a Sisu fekau’aki moe mafai na’e ‘ia Sione Papitaiso ko ia ai na’a ne fai e talanoa fakataataa ni”

    Talanoa fakataataa


    Ko e ‘uhinga ‘o e talanoa ‘o e “tangata mo hono ongo foha” ‘eni (vv.28-30). Ko e foha ko ē na’a ne ta’etali ‘a e fekau ‘a e tangata’eiki pea toki “tautea ia ‘e hono loto kimui ‘o ne ‘alu” (v.29), ko e “kau poopilikane mo e kau fe’auaki” ia he na’a nau tuitala ki he me’a na’e malanga’aki ‘e Sione pea ko ia “‘oku nau takimu’a … ‘i he huu ki he Pule’anga ‘o e ‘Otua”. Ko e foha ‘e taha, ‘a ē na’a ne tali e kole ‘a e tangata’eiki kae ‘ikai ‘alu ki he ngoue’anga, ko e “hou’eiki taula’eiki mo e kau mātu’a Siu” he “neongo na’a nau sio” ki he tafoki ‘a e kau me’a ko ē, “ka na’e ‘ikai tautea homou loto kimui ke mou tuitala kiate ia” (v.32). ‘Oku ha mei he talanoa fakataataa ni ha fakahoa ha ongo foha ‘e ua. ‘Oku hanga kainga ‘e he ongo talanoa ni ‘o fai e fehu’i ni kiate kitautolu he ‘aho ni: Koe fee he ongo foha ni ‘oku tau lolotonga kau mo ia? Koe ‘uluaki ‘ae ‘io kae ‘ikai ‘alu pe koe foha hono ua ‘ae ‘ikai pea toki fakatomala ia ‘o ‘alu? Which am I? Which are you? ‘Oku toe fakaava mai ‘e he talanoa fakataataa ni mo ha toe matapa ‘e taha ma’ae angahala kuo fakatomala. 32 He naʻe haʻu ʻa Sione kiate kimoutolu ʻi he hala ko e tauhi tuʻutuʻuni, pea naʻe ʻikai te mou tuitala ki ai: ka ko e kau popilikane mo e feʻauaki naʻa nau tuitala ʻe kinautolu: pea ko kimoutolu, ne ongo naʻa mou sio ki ai, ka naʻe ʻikai tautea homou loto kimui ke mou tuitala kiate ia. Te ta kau nai ai?  Which am I? Which will you be? Ko Sione na’e ‘ikai ngata pe ‘i he lelei ‘ae fekau na’a ne kalanga’aki pea ne loto’aki ke tala ‘ae fekau ko ia fakataha ia mo ‘ene to’onga mo’ui lelei ‘oku lea ki ai e ngaahi kosipeli pea hanga ai pe ‘e he to’onga mo’ui ko ia ‘o ne fakalotolahi’i ai e kau fe’auaki/ popilikane/ angahala ke nau tafoki pea fakatomala. Feefee kitautolu kau malanga he ‘aho ni na’a koe tuai e liliu ia e kakai koe te’eki ha atu ha liliu he’etau to’onga mo’ui pea tau mamafa ange ke tauhi hotau ngaahi fatongia fakalotu kae li’aki ‘etau tauhi hotau vaa moe ‘Eiki. ‘Oku ‘ikai koe lakangaa ka koe tafoki ‘o tui tala ki he ‘Otua.

    Koe mafai moe Same 78:1-4, 12-16
    Koe mafai tauhi ‘oe ‘Otua na’a ne fai ki he ‘Isileli he lolotonga ‘enau fononga he toafa ‘oku uki ‘e he fatu same ni ke muimui pea fakaongo ki ai ‘ae kau taki ‘o ‘Isileli. TOKANGA, ʻa hoku kakai, ki he lao ʻoku ou ʻatu: Fokotuʻu telinga mai ki he ngaahi lea ʻa hoku ngutu. Koe mafai koe ia ‘oku fa’o ia ‘i he lao pea koe Lao ko ia koe “Folofola ia ‘ae ‘Otua.”  ‘Oku nofo leva ‘ae mafai he Folofola ‘ae ‘Otua…’io Folofola ke tu’u la’aa moe ngaahi feitu’u he koe fu’ufu’unga mo’ui. Koe Mafai ia na’a nau malu mo makona ai …mafai ia na’a ne vaeau ‘ae tahi ka nau fononga he momoa…pea tau fonua ai mo ‘enau fononga. Koe mafai taki ia ke tala ki he’enau fanau ke nau ‘ilo mo ako ai he te ne ‘omi kiate kinautolu ‘ae loto ‘ofa mo fie talangofua ki he ‘Otua ko ia na’a fakahaofi ‘enau fanga kui “ʻE ʻikai te tau fufū ia mei heʻenau fanau, Kae tala ki he toʻutangata kahaʻu ʻA e ngaahi mālō ʻo Sihova, Mo hono fuʻu ivi, mo e ngaahi ngaūe fakaofo kuo ne feia. ‘Oku ‘ikai koe lakangaa ka koe tafoki ‘o tui tala ki he ‘Otua.

    Koe mafai moe ‘Ekisoto 17:1-7

    Pea tali ʻa Mosese kiate kinautolu, Ko e ha ʻoku mou fai hoʻomou mamahi kiate au? ko e ha ʻoku mou alaʻaki 3 ai kia Sihova? ‘Ihe talanoa ‘ae tohi ‘Ekisoto ‘oku fakahaa’i ai ‘e Mosese ko ia koe nima fekau pe ia ‘ae ‘Otua koe mafai koe me’a pe ia ‘ae ‘Otua. Koe mafai ke ‘omi ha inu mo ha vai he feitu’u pakukaa koe mafai  ai pe ia ‘oe ‘Otua. Na’a faifai kuo pehee ‘e he kakai ko Mosese na’e ‘a’ana ‘ae ‘omi vai pea mo’ui ‘afungi ai. Kia Mosese koe ‘Otua pe. Na’e hangee ‘oku feinga ‘ae ‘Isileli ke ‘ilo ki he mafai ‘o Mosese mo ‘Elone pea ki he ‘Otua foki. Ka na’e fakahaa ‘e he ‘Otua hono mafai ‘i he’ene hoko koe maka tu’u ke tupu mei ai ha vai ke feau e fiema’u ‘ene kakai koe’uhii pe ke nau tui tala ange kiate ia. Na’a ne ngaue’aki hono mafai ke ha ai ‘ae ta’eha koe’uhii pe ke nau tui. ‘Oku ‘ikai koe lakangaa ka koe tafoki ‘o tui tala ki he ‘Otua.

    Koe mafai pea mo Filipai 2:1-13

    Kia Paula koe holoki’anga ‘oe kumi tu’unga moe mafai he lotu lelei ‘ae ‘Eiki koe “ʻIo, ke ʻiate kimoutolu ʻa e loto pehe, ʻa ia naʻe ʻia Kalaisi Sisu foki. koe.” Koe fa’ahinga loto ia te ne ta’ofi kitautolu mei he ngaahi me’a ‘e ‘ikai te taha ia ‘i he talangofua moe tui tala ki hono finangalo hangee koe  ʻʻoua ʻe feinga ki ha meʻa ko e fakafekākeʻi, he koe fili lahi ‘eni ‘oe fai e lotu koe mo’ui fakafekake’i e kakai lotu…lau kohai e siasi tokolahi taha…kau faifekau poto taha….Siasi ma’u pa’anga taha…Siasi falelotu lelei taha…fuakavenga taha….fe’au’auhi moe finematu’a he taliui sepitema kohai ‘oku ngingila taha…(tulou atu pe moe si’i hou’eiki fafine) …pe ko e fieongoongoa; ka ʻi hoʻomou loto taʻehiki mou taki taha lau ʻoku lelei hake ʻa hono kainga ʻiate ia:…Kia Paula kohai ha taha ‘e loto ke saiange ha taha ‘iate kita? Ka koe’uhii koe faingata’a ia na’e mo’ua ai e kau Taula’eiki/ takilotu Siu moe matu’a lotu koe ‘ikai ke nau toe loto ke fakauoua’i ‘e Sisu honau mafai.  4 pea ʻoua naʻa taki taha tokanga ki heʻene meʻa aʻana pe, ka ki he meʻa ʻa e kakai kehe foki.

    Koe fakakaukau ia ‘oe vahevahe tatau pea fe’aonga’aki ki he lelei fakalukufua ‘oe kakai lotu pea moe fakatupuhoifua ki he ‘Otua. Kia Paula koe founga ‘eni “…loto taha: ke taha hoʻomou ofa, pea mou uouangataha, pea huʻufa taha hoʻomou feinga. ‘Oku mahino pe ‘oku faingata’a hangee koe lau ‘a Paula ‘ia Loma 7:19 ʻIo, ko e lelei ʻoku ou fie fai ʻoku ʻikai te u fai; kaekehe, ko e kovi, ʻa ia ʻoku ʻikai te u fie fai, ko ia ia ʻoku ou feia. …Kia Paula ko ‘eni ‘ae fekuki ‘oku fai ‘e he fa’ahinga ma’u tu’unga he lotu pea mo ‘ilo ki he finangalo ‘oe ‘Otua kae faingata’a pe ke ne muimui ki ai… “He tala ‘e hai ‘oku ou ‘ilo ‘ae me’a ‘oku ou ngaue ki ai…‘a ia ‘e ala fakalea “Koe me’a ‘oku ou fai ni ‘oku hala’ataa ha’aku ‘ilo ‘aku ki ai (lit., “what I am producing I do not know”)….He tala ‘e hai ‘oku ou ‘ilo… “I don’t know.” Kapau kuo ‘i ai ha taha kuo pule’ia (dictate) ia ‘e ha taha kehe ‘oku ‘ikai leva ha’ane ‘ilo pe fakamatala pau ‘ae me’a kuo kouna ia ke ne fai.  Ka lava ia ‘oku ‘ikai leva ha taha ‘e tomui pe mu’omu’a ki he pule’anga ‘oe ‘Otua ka ‘oku kaungaa fononga fakataha ‘ae kau Kalisitiane ki he potu kuo teuteu ma’a kinautolu na’e tui tala pea fakatomala ka koe mo’ui ta’engata.

    Fakaakonaki

    Na’e tokonga lahi ‘a Sisu ke ne fakamahu’inga’i heni ‘ae matu’aki pau ki he kau Popilikane moe kau fe’auaki ke nau “fanongo pea tuitala” ki he ngaahi lea ‘oku ne fai. Taimi tatau ‘oku ne na’ina’i mamafa ki he kau takilotu Siu ‘enau faingamalie ke ‘ilo mo fanongo tonu ki he Folofola kae ‘ikai pe ke nau tui mo fai ki ai pea ongo’i halaia mo tautea. Kia Sisu ‘oku ‘ikai koe fehu’ia hono mafai ka ko ‘enau “ta’e tui pea talangata’a ki he finangalo ‘oe ‘Otua” he funga ‘enau ‘ilo’ilo pau. Mei he maama ‘oe talanoa ni matamata ‘e mata ngofuaange ki he angahala ia ke ne ‘ilo vave ki he finangalo ‘ae ‘Otua pea mo fakato’oto’o ki he fakatomala ‘iate kitautolu ‘oku lau koe kakai lotu/ matu’a ‘oe siasi/ kau ma’u lakanga ‘oe Siasi pea ta’u lahi ‘etau fai e lotu. Ka na’a kuo tau kei fakafefeka pē hotau loto pea tukutaupe hotau ngaahi lakanga, ‘o kumi ‘uhinga ke makatu’unga ki ai ‘etau ta’e tuitala. Na’a ‘oku tau falala ki he’etau faimālohi he siasi, mo ‘etau fuakavenga, mo ‘etau misinale pea mo e hā fua e ngaahi me’a ‘oku tau fai he siasi, ka ‘oku tau li’aki ‘e kitautolu ia ‘a e tuitala kia Sisu, ‘a e tuitala ki hono ta’ata’a, ‘a ē na’e lilingi he kolosi ko ‘etau ngaahi hia. ‘Io, ko hotau faingamālie pē eni. Kuo liliu e tokolahi na’a nau fakafisinga’i e ‘Eiki kimu’a, ka kuo nau tafoki kia Sisu. Na’a ‘oku tau sio pē ki ai kae ‘ikai tuitala. Pea pehe ʻe Sisu kiate kinautolu, Ko au e, ʻoku ou tala atu, Ko e kau popilikane mo e kau feʻauaki ʻoku nau takimuʻa kiate kimoutolu ʻi he hū ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtua. Tui leva, tui leva ki he ta’ata’a. Ha’u kia Sisu, ha’u kia Sisu he te ne fakama’a.

    Fakama’opo’opo

    ‘Ia Sisu ‘oku tau ‘ilo ai ‘ae lahi ‘a hono mafai. He ‘oku ne mafai ke ako’aki ‘ae Folofola ‘o ta’e tokoni’i ia ‘e ha ngaahi fakamo’oni. ‘Oku ne mafai ke fakamo’ui mahaki/ kapusi tevolo pea mo mafai ke fakamolemole angahala foki (Sione 10:18). Pea ‘oku ne toe mafai ke fokotu’u ‘ae pekia ke fakatou fakamaau’i ‘ae mate moe mo’ui. Tau fakafeta’i ‘oku ‘i hotau lotolotonga he taimi ni ‘ae mafai ko ia koe Laumalie Ma’oni’oni ke tau kaungaa fakamo’oni ki he fu’u mafi ‘oe mafai ‘oe ‘Otua ‘ene fekau mai hono ‘Alo ke pekia ma’ae angahala pea tau ma’u faingamalie ai ke tui tala pea fakatomala ka tau kau he mu’omu’a ki he mo’ui ta’engata…’Oku ‘ikai koe lakangaa ka koe tafoki ‘o tui tala ki he ‘Otua….’Emeni

    …Fakamanatu atu ai pe ‘etau ngaahi houa lotu fakafamili/ lotu lilo/ lau mo ‘etau folofola….kataki pe he pupha fua he faingata’a he ‘oku toe houa pea too ‘ae la’aa…..

    **************************************************